Hrvatski građani nisu ravnopravni sa stanovnicima ostalih država Europske unije – ustvrdila je zastupnica Europskog parlamenta Biljana Borzan govoreći na tribini u Prezentacijskom centru u Betini o diskriminaciji hrvatskih potrošača.
Na tribini “Jesmo li ravnopravni građani Europske unije?” u Prezentacijskom centru u Betini hrvatska zastupnica iz redova SDP-a u petak navečer je predstavila rezultate svojih aktivnosti u Europskom parlamentu koji će doprinijeti smanjenju diskriminacije hrvatskih građana u odnosu na građane većih i starijih članica EU. U fokusu njenog djelovanja bila su prava hrvatskih potrošača – Borzan je odlučila stati na kraj praksi da proizvodi istog naziva i branda u hrvatskim trgovinama imaju nižu kvalitetu i višu cijenu nego oni u njemačkim.
– Kada sam razgovarala s ljudima iz Europske komisije rekli su mi da taj problem ne postoji, da je bitno samo da su proizvodi sigurni – rekla je Borzan na početku priče o diskriminaciji hrvatskih potrošača u EU. 
Takvo nezainteresirano držanje Komisije prema pitanju ravnopravnosti potrošača ponukalo ju je na akciju. Započela ju je istraživanjem koje je pokrenula koristeći novac iz fonda što ga zastupnici Europskog parlamenta imaju na raspolaganju za funkcioniranje svojih ureda. Biljana Borzan ga je, umjesto na blokove, telefine i putovanja, odlučila potrošiti na istraživanje o diskriminaciji hrvatskih potrošača. U suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu uspoređeno je 26 proizvodi koji se prodaju u hrvatskim i u njemačkim trgovinama – svega četiri od 26 proizvoda nije imalo razliku u cijeni i kvaliteti.
Kod 14 proizvoda nađena je razlika u kvaliteti, a kod devet od tih 14 i u kvaliteti i u cijeni. Čak 15 proizvoda istog proizvođača i naziva u Hrvatskoj ima veću cijenu nego u Njemačkoj, a samo jedan od promatranih proizvoda je kod nas bio jeftiniji. 
– To su bile Vudy hrenovke. Međutim, te hrenovke u Njemačkoj imaju 62 posto purećeg mesa i pileće masti, dok one koje se prodaju u hrvatskim trgovinama uopće ne sadrže meso – rekla je Borzan, pojasnivši kako Vudy hrenovke koje se kod nas prodaju rade od strojno otkoštenog purećeg mesa koje se po definicijama EU ne smatra mesom te imaju više aditiva od “njemačkih”.
– U trenutku kada pojedete takvu hrenovku nećete završiti u bolnici, ali isti tako dugoročna konzumacija takve hrane ne može imati najbolji utjecaj – kaže Borzan.
Navela je i primjere Hipp kašica za hrvatske bebe koje imaju manje omega3 masnih kiselina od njemačkih, hrvatske Nutele u kojoj je dio punomasnog mlijeka zamijenjen sirutkom, Coca Cole s jeftinim sladilom, Ariela…
– Hrvatske bebe se tretiraju kao bebe drugog reda! – rekla je Borzan navodeći kako su se Hipp kašice lošije kvalitete u Hrvatskoj prodavale 54 posto skuplje nego u Njemačkoj.
Istraživanjem koje je s Hrvatskom agencijom za hranu povela zastupnica Biljana Borzan ravnopravnost potrošača je stavljena u fokus javnosti, pa onda i Europske komisije, čiji je predsjednik o njoj govorio u godišnjem izvješću o stanju Unije. Ove akcija eurozastupnice Borzan trebala bi biti okončana u utorak, kada će se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u paketu potrošačkih zakona odlučivati o Direktivi o nepoštenim poslovnim praksama. Njome se izričito zabranjuje dvostruka kvaliteta proizvoda te se proizvođači kažnjavaju ogromnim kaznama, a usporedo kreće i europsko istraživanje kvalitete proizvoda.
