Međunarodni praznik rada proslavljen samo u Pirovcu

0
3316
Igor Meić i Ivan Gulam dijelili su karanfile (Foto: Rudinapress)

Hrvatska danas slavi 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, dan graha i karanfila. No ovaj blagdan danas rijetki otvoreno slave, na otoku nikako, dok je na proslavi u Pirovcu bilo jedva par desetaka štovatelja rada i radništva.

Praznik rada u javnosti se nepravedno gura u stranu kao relikt nekih prošlih vremena. Zato hrvatski ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić u svojoj ČESTITCI pojašnjava što se danas zapravo slavi. – Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske,
Međunarodni praznik rada dan je kada se prisjećamo hrabrih radnika koji su 1886. godine utrli put pravednijim i humanijim uvjetima rada – podsjeća Pavić i dodaje kako se Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kroz otvoren i sadržajan dijalog sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, čvrsto zalaže za društvo u kojem će svi građani Republike Hrvatske moći dostojanstveno živjeti od svog rada i svoje mirovine.

Pojedeno je 150 porcija graha s kobasicama – direktor TZ-a i kandidat za predsjednika Županijske organizacije SDp-a Igor Meić vješt je i s kaciolom (Foto: Rudinapress)

U Pirovcu su proslavu organizirali SDP i HNS. Predsjednik pirovačke općinske organizacije SDP-a Matija Meić podsjeća na slogan prosvjednika u Chicagu 1886. godine koje ministar Pavić spominje u svojoj čestitci. .

– Tražili su 8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati kulturnog obrazovanja. Evo nas u 21. stoljeću, a i dalje vidimo da ljudi rade prekovremeno, nedjeljom, praznikom, a nerijetko i sedam dana u tjednu bez dana odmora. Takav odnos poslodavca prema čovjeku koji radi treba se mijenjati. Potrebno je unijeti više poštovanja i solidarnosti, jer čovjek ne smije biti slobodan na nečiji tuđi račun. I dok se borimo za čovjekova prava ne zaboravimo da nas ipak sretnim i ispunjenim čini ono što jesmo, ne ono što imamo – rekao je u izjavi za Rudinapress Matija Meić, čestitajući svom radništvu njegov praznik.

On je pozvao sve ljude koji rade ili žive od svog minulog rada da se olako ne odriču radnih prava i običaja koje su za njih teško izborile generacije radnika od 1886. naovamo.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here