Nezadovoljstvo u parku – Kurnatari spremni “pribjeći i drugim metodama i na koncu građanskom neposluhu”

0
4242
Vladimir Skračić/Lavsa (Foto: Rudinapress/NP Kornati)

Budući da su naša nastojanja da se Kurnatarima prizna mjesto i pravo na život u zaštićenom prostoru NP Kornati ostala do danas bez rezultata, obraćamo se ovom izjavom hrvatskoj javnosti – kazao je Vladimir Skračić, dugogodišnji predsjednik Udruge za zaštitu vlasničkih prava i izvornih kornatskih vrijednosti na redovnoj godišnjoj skupštini Kurnatara.

Priopćenje Udruge Kurnatara, koje potpisuje predsjednik Skračić, prenosimo u cijelosti:

Od proglašenja NP Kornati sustavno se u javnosti stvara slika o Kurnatarima kao zajednici koja blokira i onemogućuje njihovu zaštitu i njihov razvitak. Od početka se bezidejnim pokušajima i bezidejnim rukovođenjem svraća pozornost na nebitno. Kurnatari su, osim prirode koja je u cijelosti privedena kulturi njihovom rukom bez štete za eko-sustav, jedina konstanta u arhipelagu od polovice 17. stoljeća do danas. Svi ostali su dolazili i odlazili, uzimali i tlačili koliko su mogli. A tako je i sada. Novi su nazivi danas za te aktivnosti, ali je sadržaj i vizija novih protagonista ista kao i onih u 17. stoljeću, kada su naši djedovi stupili na kornatsko tlo. Od osnivanja NP Kornati, Kurnatari stoje na stajalištu da Kornati jesu opće dobro Republike Hrvatske, ali da su istodobno i privatno vlasništvo te da jedno drugo ne isključuje. Potrebna je samo volja i znanje da svi budu zadovoljni. No, čini se da je i jedno i drugo izostalo.
Kurnatari su kao i svi drugi otočani danas malobrojni, a aktivnosti koje su ih tradicionalno hranile mukotrpne su i velikim dijelom napuštene. No, to da se Kurnatari ne žele baviti niskoprofitnim djelatnostima nije prigovor koji se treba uputiti samo njima. Takvo je stanje i na drugim jadranskim otocima. Zapuštanjem svojih posjeda i manjom prisutnošću na arhipelagu, Kurnatari se nisu odrekli ni jednog od svojih prava, a najmanje prava na dostojanstven život, pogotovo ako su izabrali baš Kurnate (svoj neotuđiv posjed) kao mjesto za izvor svojih prihoda i svoje građanske sigurnosti. Umjesto da traže rješenja s pomoću kojih bi se Kurnatari uključili u očuvanje kornatskog identiteta bez štete za bilo koju stranu, ministarstva i javne uprave se natječu u tome da zabranama i nametima isključe i posljednje od njih iz arhipelaga. Istodobno, nisu u stanju riješiti pitanja na koja Kurnatari nemaju nikakva utjecaja, a neće to uspjeti ni novcem iz fondova, jer se problemi ne rješavaju novcem i agresivnim ponašanjem, nego znanjem i dobrom voljom.
U studenom 2014. najavljena je izrada novoga ili izmjene i dopune starog prostornog plana NP Kornati. Prema saznanjima koja imamo, izrada će započeti za nekoliko dana. No, s obzirom na dosadašnja iskustva s najavama početka radova, u to se može ozbiljno sumnjati. Kako naši prijedlozi i zahtjevi nisu poznati ni našem ukupnom članstvu ni zainteresiranoj javnosti, koristimo ovu skupštinu da ih javno obznanimo. Budući da je od dana kada su bili poslani na relevantne adrese prošlo četiri godine, dokument smo donekle prilagodili trenutnom stanju.

A ovo su bili naši prijedlozi/zahtjevi:

Novi Prostorni plan: Posvetiti novom planskom dokumentacijom jednaku važnost antropološkoj i prirodnoj sastavnici arhipelaga jer su i jedna i druga u samim temeljima njegova identiteta.
Novi Zakon o otocima: Budući da u starom Zakonu Kornati nisu bili među naseljenim otocima, ni jedno pravo s toga naslova nismo mogli ostvariti. Danas su Kornati naseljeni i formalno i sadržajno te tražimo sva prava koja iz toga proizlaze. U slučaju odbijanja pokrenut ćemo tužbu pred Ustavnim sudom.
Tradicionalne zone gradnje: U postojećem Prostornom planu tradicionalne zone gradnje u mnogim su portima određene arbitrarno. Na to smo uzaludno upozoravali. Tražimo reviziju zona gradnje prema stvarnom stanju na terenu te razumnu sanaciju i integraciju objekata koji će se naći izvan revidiranih zona.
Mjesto Kurnatara u zaštiti: Osigurati Kurnatarima aktivno sudjelovanje u čuvanju vrijednosti arhipelaga, a) poticanjem tradicionalnih djelatnosti, b) uključenjem u rad na zaštiti i sigurnosti posjetitelja i c) izradom i provedbom programa edukacije i osposobljavanja Kurnatara za poslove u zaštiti (standardna EU i svjetska praksa sa stanovništvom zatečenim u nacionalnim parkovima).
Izmjera i pomorsko dobro: Provesti izmjeru pomorskog dobra do kraja, omogućiti parcelizaciju i pomoći, nakon legalizacije, pri upisu u zemljišne knjige.
Izgubljena dobit: Vlasnicima posjeda kompenzirati izgubljenu dobit zbog umanjenja tržišne vrijednosti njihovih nekretnina s činjenice da se nalaze u strogo zaštićenom prostoru (usporediti cijene s otocima izvan zaštite). Nadoknaditi štetu vlasnicima na vrlo posjećenim lokacijama (vidikovci, krune, polja i razni povijesni artefakti).
Tradicijski ribolov: Osigurati vlasnicima pravo na tradicijski ribolov jer je on nezaobilazna sastavnica kornatskog načina života i jedna od njegovih bitnih kulturoloških odrednica. Olakšavajuća je okolnost što je ovaj način ribolova uvršten na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH i što je prihvaćen od EU parlamenta, te je prema tome obvezujući i za Europsku komisiju.
Riblji fond i onečišćenje: Provesti sustavno istraživanje stanja ribljeg fonda i morske flore i usporediti ga sa stanjem u okruženju. Istražiti stupanj zagađenosti Caulerpom racemosom. (Nesustavni nalazi su je identificirali na najmanje deset lokacija.)
Brodski prijevoz: Uvesti specifičan brod i način javnog prijevoza uz subvencije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, prema odredbama Zakona o otocima.
Plavi dizel: Omogućiti svim Kurnatarima i svim vlasnicima OPG-a korištenje plavog dizela za prijevoz do posjeda brodom budući da je brod jedino prijevozno sredstvo kojim do posjeda mogu doći.
Muli: Snimiti stanje realnih potreba i dopustiti obnovu i izgradnju novih mula/pristana gdje je to nužno respektirajući tradicionalni način gradnje. Državne institucije moraju izgraditi mule za svoje potrebe.
Voda: Osigurati subvencioniranu cijenu vode prema odredbama Zakona o otocima, a gdje se voda ne može dopremiti (zbog nepristupačne obale), treba subvencionirati gradnju cisterni.
Kemijski zahodi: Oko trećine svih posjetitelja nema nikakva sanitarna rješenja na svojim brodovima (gumenjaci, mali gliseri i sl.). Instalirati u svakom kurna’skom portu (koji su redovito i sidrišta Nacionalnog parka) barem jedan kemijski zahod.
Putovi: Nastaviti s praksom obnove i uređenja putova do kornatskih polja.
Borovi, naplovina i morsko dno: Izraditi plan za sustavno uništavanje borova (počevši od obradivih površina prema pašnjaku), za odstranjivanje naplovine iz uvala i za čišćenja morskoga dna.
Gradnja u suho: Nastaviti i intenzivirati praksu obnove objekata u suhozidu.
Glisiranje: Rigorozno provoditi odredbe Pravilnika NP Kornati o brzini kretanja arhipelagom, kojih se ne pridržavaju ni nautičari ni službenici Nacionalnog parka, osobito pobirači dadžbina.
Mobilna telefonija i Internet: U najkraćem mogućem roku osigurati svim korisnicima dostupnost svih mobilnih mreža.
Jedinstveni broj za dojave: Uvesti jedinstveni i svima dostupan telefonski broj za prijavu uočenih nepravilnosti i/ili drugih pojava koje ne „pokriva“ Pravilnik o unutarnjem redu.
Ekološki kapacitet sidrišta: Odrediti znanstveno i empirijski ekokapacitete sidrišta/porata i ukupni nautički kapacitet NP Kornati; sustavnom politikom rasteretiti ljetne mjesece od najezde posjetitelja; upućivati na nove oblike turizma u kornatskoj obitelji.

Vladimir Skračić (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Potpuno smo svjesni svoga mjesta i svoje odgovornosti u ovom kompleksnom sustavu. No, neupućenošću, nepoznavanjem prostora i ignoriranjem legitimnih težnji Kurnatara, JU NP Kornati i Ministarstvo okoliša vode arhipelag prema trećerazrednoj turističkoj destinaciji. Najgore je to što se ni oni ciljevi koji su tobože sam smisao postojanja JU NP Kornati ni izdaleka ne ostvaruju i danas je stanje neusporedivo gore nego u trenutku proglašenja nacionalnog parka. Kurnatari ne mogu dopustiti da se stanje dalje degradira i da se odgovornost za nefunkcioniranje NP-a prebacuje na njih. U pitanju nisu samo naši interesi nego još više nacionalni. Zato tražimo da nas se konzultira u donošenju važnih odluka i od životnog značenja za našu opstojnost u arhipelagu. Ako se to ne dogodi, ako sva naša nastojanja ostanu uzaludna, potpuno smo spremni pribjeći i drugim metodama i na koncu građanskom neposluhu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here