Dva velika jubileja i svečanost Matice hrvatske u Murteru

0
1816
Proslava dvaju jubileja u murterskoj knjižnici (Foto: Rudinapress/K. Ježina)

Ogranak Matice hrvatske u Murteru svečano je obilježio dva za hrvatski narod vrlo značajna jubileja – 175. obljetnicu Matice hrvatske i 50. obljetnicu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

S obzirom na važnost događaja a i zbog saznanja o dolasku dva uvažena gosta iz Zagreba, prostor Narodne knjižnice i čitaonice Murter, gdje se svečanost održala, ispunio se do posljednjeg mjesta.
Naime, o Matičinih 175 godina, počevši od njezina osnivanja 10. veljače 1842. pod imenom Matica ilirska, preko nakladničke djelatnosti, osnivanja pododbora od 1953., koji se od 1970. nazivaju ograncima, kojih je mnoštvo diljem Hrvatske i BiH te u inozemstvu, nasilnog prekida djelovanja 11. siječnja 1972. te obnavljanja djelatnosti 8. prosinca 1990. govorio je njezin glavni tajnik Zorislav Lukić. O Deklaraciji je govorio naš poznati kroatist i jezikoslovac prof. dr. sc. Marko Samardžija.

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić i jezikoslovac Marko Samardžija (Rudinapress/K. Ježina).

– U kontekstu ustavnih promjena, svjestan nakupljenih problema u vezi s hrvatskim jezikom, tadanji se Upravni odbor Matice hrvatske odlučio za legalan institucionalni otpor takvomu stanju odlučivši 3. ožujka 1967. da se održi skup eksperata za probleme hrvatskoga književnog jezika. Upravo je taj skup, održan 9. ožujka 1967., odlučio da Matičino stajalište o hrvatskom jeziku artikulira posebna komisija, u kojoj su sigurno bili Miroslav Brandt, Tomislav Ladan, Radoslav Katičić i Slavko Pavešić, a čini se i Vlatko Pavletić. U sljedeća tri dana ta je radna skupina sastavila dokument koji je nazvan Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i uputila ga na prihvaćanje Upravnom odboru Matice. Nakon toga tekst je Deklaracije umnožen i od 13. do 15. ožujka 1967. upućen ustanovama, udrugama i kroatističkim katedrama na potpisivanje i prihvaćanje. Konačno, objavljena je na naslovnici 359. broja „Telegrama, jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja“.

Ogranak Matice hrvatske (Foto: Rudinapress/K. Ježina)

Taj broj nosi nadnevak 17. ožujka 1967., a u Zagrebu je raspačavan večer prije, u četvrtak 16. ožujka. U narednih četrdesetak sati, daleko od očiju javnosti, partijski su čelnici i provjereni kadrovi, očito zatečeni činom objavljivanja Deklaracije, koji ipak nisu uspjeli spriječiti, odlučivali o tom što i kako dalje. Tako je započela politička hajka protiv deklaracije, njezinih inicijatora, autora i potpisnika, ali i protiv nacionalizma u jeziku i oko njega i ustanova koje su prozivane i osumnjičene kao žarišta nacionalizma. Završetak hajke na Deklaraciju bio je Sedmi plenum CK SKH, održan 19. i 20. travnja 1967. koji je Deklaraciju iskoristio kao dobar povod da se povede šira rasprava „o žarištima nacionalističkih skretanja kod nas“, to jest o Matici hrvatskoj, Društvu književnika Hrvatske, Institutu za historiju radničkog pokreta i Matici iseljenika Hrvatske iako dvije potonje ustanove kao ni njihovi čelni ljudi Većeslav Holjevac i dr. Franjo Tuđman nisu imali nikakve veze s Deklaracijom – govorio je  profesor Samardžija o nastajanju i turbulentnom vremenu nakon objavljivanja Deklaracije.

Spomenuo je rečenicu Josipa Broza Tita, koji je tada bio u posjetu Kosovu i Metohiji, „Mi, drugovi, ne živimo od gramatike, od ovog ili onog dijalekta, već od onog što stvore stvaralačke ruke naših radnih ljudi“, ali i negativistička izlaganja dvojice poslije visokopozicioniranih političara u Republici Hrvatskoj Josipa Manolića i Stipe Mesića.
– Čovjek koji je u dva mandata bio predsjednik Republike Hrvatske izjavio je na sjednici Republičkog vijeća Sabora SR Hrvatske, objavljeno u Vjesniku 31. ožujka 1967. „Mislim da je deklaracija doživjela apsolutni krah, i da je javnost osudila sve njezine sastavljače“ – citirao je profesor Samardžija, a citat se nastavlja riječima „Pridružujem se onim drugovima zastupnicima koji traže da se objelodane imena potpisnika, da se ne samo društveno i politički osude stavovi i potpisnici deklaracije nego da i tužilaštvo pokrene krivični postupak protiv odgovornih osoba…“
Profesor Samardžija je za tisak priredio i knjigu pod nazivom Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017. Vijesti, komentari, osude, zaključci., koju je ove godine izdala Matica hrvatska u povodu 50. obljetnice donošenja, koja se nalazi u fondu murterske Knjižnice i može se posuditi.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here