Zajednica otočana i prijatelja otoka okupljenih u Pokret otoka još jednom poziva na akciju – u nedjelju 10. rujna 2017. na splitskoj Rivi s početkom u 18.30 okupit će se na velikom građanskom prosvjedu protiv poreza na nekretnine.
Uz svoj poziv Pokret otoka donosi i sažetak i objašnjenje zašto se priključiti prosvjedu, što misle o uvođenju ovog nameta i koje su pozitivne, a koje negativne implikacije ovakvog poreza na društvo.
Evo što kaže Pokret otoka:
Gledajući s ekonomskog aspekta porez na nekretnine se smatra jednim od najmanje “štetnih” poreza s minimalnim učinkom na društvo u kratkoročnom razdoblju. Naravno ovdje je riječ o kratkoročnom učinku u državama poput SAD-a, Velike Britanije ili Skandinavskih zemalja, s velikim stupnjem razvoja tržišta te učinkovitim i razvijenim gospodarstvom. U visoko koruptivnom društvu s turizmom kao tercijalnim sektorom i nositeljem ekonomije, te s gospodarstvom na koljenima, smatramo da je porez na nekretnine recept isključivo za sveopću katastrofu!
Razmotrili smo načine donošenja i utjecaja ovog Zakona diljem svijeta i svjesni smo da sve ima svoje prednosti i mane, pa tako i ovaj Zakon odnosno njegova primjena. Uvijek sve ovisi iz kojeg kuta ili “cipela” promatramo. Naime, prednosti poreza na nekretnine u razvijenim zemljama su svakako to što je on primaran prihod lokalnih samouprava. Prijedlogom ovog Zakona u Hrvatskoj bi se navodno objedinile komunalna naknada, spomenička renta i porez na kuće za odmor i umjesto namjenskih postala bi nenamjenska proračunska sredstva. Drugim riječima lokalni moćnici na raspolaganje dobivaju znatna sredstva koja slobodno raspoređuju prema svojim prioritetima. Onim malobrojnim, strateški orijentiranim načelnicima i gradonačelnicima, ovakav bi zakon uvelike pomogao u svrsihodnijem trošenju proračunskih sredstava. No budimo realni – možemo li zamisliti što bi ova većina napravila s tim novcem?
Kao prednost poreza na nekretnine može se pretpostaviti i mobilnost radne snage. Naime, samim porezom djelomično se destimulira te odgađa kupnja nekretnine, čime se radna snaga čini mobilnija i lakše odlučuje na preseljenje. Kada je radna snaga spremna na promjene boravišta lakše se popunjavaju radna mjesta koja na određenoj geografskoj lokaciji ne mogu biti popunjena od strane postojeće radne snage. Krajnji rezultat je jeftinija radna snaga i konkurentnija ekonomija. Naravno ovdje pričamo o isključivim prednostima ovakvih poreza u razvijenim ekonomijama.
U Hrvatskom slučaju, prateći trendove zadnje 4 godine, mobilnost radne snage će postići kontra efekt. Drugim riječima u našem slučaju pozitivni učinci ovog poreza se ne mogu očekivati ili barem ne u onom scenariju u kojem će na život i budućnost građana Hrvatske utjecati negativni učinci. Uzevši u obzir osnovne temelje na kojima bi uvođenje ovakvog poreza trebalo počivati, pitamo se živimo li mi i oni koji su trenutno na vlasti u Hrvatskoj u istoj državi. Živimo li u istom svemiru?
Dodatno moramo razjasniti koliko je oporezivanje nekretnina zapravo nepravedno i protuustavno..
“Nekretnine su oblik imovine kao i gotov novac na računu, kao udjel u poduzeću, ili kao dionice i udjel u investicijskom fondu. Posjedovanje tih oblika imovine ne oporezuje se samo po sebi. Oporezuju se dohodci koje donosi vlasništvo nad tom imovinom: npr. oporezuju se prihodi od kamata na novac u banci, a ne oporezuje se vlasništvo novca na bankovnom računu. Kod nas se oporezuje dohodak kojeg pruža vlasništvo nad nekretninom (dohodak od iznajmljivanja nekretnine), a uvođenjem poreza na nekretnine oporezovalo bi se samo vlasništvo nad nekretninom, bez obzira je li ona generira vlasniku dohodak ili ne.
Opće je poznato da imovinsko pravni odnosi diljem zemlje nisu ni približno riješeni, da postoje nekretnine čiji su vlasnici u dalekim zemljama ili čak i umrli, da su sudovi zatrpani slučajevima brojnih imovinsko pravnih sporova, da je tržište nekretnina općenito neregulirano i da je nemoguće danas procijeniti vrijednost nekretnine koja bi trebala biti osnova za obračun poreza ubuduće.
To postavlja pitanje: “Što će se dogoditi s stanovništvom na hrvatskim otocima?”
Političko-gospodarski kriminal. Lokalne malverzacije su jedan od čestih problema sa zakonom o nekretninama na zapadu, te dolazi do toga da se nekretnine na nekom području precijene i na taj način prisiljava se iseljavanje socijalno osjetljive skupine građana . Ovdje za primjer možemo uzeti primjer raseljavanja lokalnog stanovništva iz strogih jezgri gradova u svrhu komercijalizacije i turizma poput Dioklecijanove palače u Splitu.
Getoizacija. Građani slabijeg imovinskog statusa i umirovljenici s vremenom rasprodaju i iseljavaju iz većih nekretnina ili atraktivnijeg područja radi veće procjene same nekretnine, , što na duge staze dovodi do getoizacije na manje atraktivnim lokacijama.
Mladi će napustiti svoje domove i djedovinu onako kako se to dogodilo u Slavoniji.
Pogodovanje građanima vrlo visokog imovinskog statusa. Gledajući da Porez nekretnine zamjenjuje komunalnu naknadu i porez na vikendice nameće se zaključak da se pogoduje jedino građanima kojima se praktički ukidaju dva opterećenja te uvodi samo jedno.
Dvostruko i trostruko oporezivanje. U slučaju izgradnje nekretnine plaća se porez na građevinski materijal, rad te ostali nameti što uvođenjem poreza na nekretnine dovodi do dvostrukog oporezivanja. U slučaju kupnje nekretnine plaća se porez, te su već plaćeni porezni nameti za izgradnju što praktički uzrokuje trostruko oporezivanje!
Nakon svega iznesenog zaključujemo da uvođenjem poreza na nekretnine plaćamo porez na vlasništvo imovine. Sami postajemo podstanari u vlastitom domu za kojeg smo već platili brojne namete. Povećavaju nam se osnovni troškovi života,a tu se najugroženiji nalaze studenti, mlade obitelji, samci i umirovljenici. Bit će oporezovani i oni koji žive u iznajmljenim nekretninama, a ne samo vlasnici nekretnina. Više će biti pogođeni siromašni nego bogati što dovodi do “odljeva mozgova” u potrazi za boljim životom. Također, dolazi do povećanja broja ovršenih građana zbog nemogućnosti plaćanja osnovnih životnih troškova.
Smatramo da u Hrvatskoj postoji niz ključnih problema koje je potrebno rješavati puno prije uvođenja poreza na nekretnine stoga se priključujemo građanskoj inicijativi i zahtjevima prema Vladi RH za ukidanjem Zakona o porezu na nekretnine, hitno provođenje kompletne porezne reforme koja će uključivati smanjenje poreza na rad i smanjenje PDV-a te neophodnu reformu javne uprave u vidu smanjenja troškova, radnih mjesta i optimizacije rada.
Također podržavamo raspisivanje referenduma tko god da ga pokrene jer u ovom slučaju zaista nije bitno hoće li to biti politička stranka, građanska inicijativa ili službena organizacija, važno je da narod iskaže svoje mišljenje i zaustavi daljnje uništavanje čovjeka i njegovog dostojanstvenog života. Suglasni smo s prijedlogom Mislava Kolakušića o uvođenju zabrane oporezivanja vlasništva nad nekretninama Ustavom RH.
Ljudi vrime je! Vidimo se na sutra na Rivi!
