Dragutin Bilić (Betina 1907. – Teruel 1937.) nakratko se vratio u Betinu – u organizaciji udruga UABA Tisno i Fališ iz Šibenika sinoć je obilježena 80. obljetnica njegove pogibije za ideale slobode i demokracije u Španjolskom građanskom ratu.
Na betinskom Trgu na moru, koji se nekad zvao Trg španjolskog borca Dragutina Bilića, povodom okrugle obljetnice pogibije u njegovu čast je održan okrugli stol na temu Španjolskog građanskog rata, prikazan je dokumentarni film na istu temu ‘Reprint Čede Kapora’ te je na kraju upriličen koncert grupe The Strings.
Okolnosti u Hrvatskoj i svijetu koji su nagnali Dragutina Bilića da ode u Španjolsku boriti se na strani legalno izabrane republikanske vlasti, a protiv fašističke pobune u vojsci koju je predvodio Francisco Franco, na okruglom stolu su razlagali filozofski autor i novinar dr. sc. Enis Zebić, povjesničar mr. sc. Josip Jagić i dr. povijesti Vjeran Pavlaković.
Kako je kazao Vjeran Pavlaković, kojem je Španjolski građanski rat bio tema doktorske disertacije na University of Washington, u tadašnjoj Hrvatskoj se jako živo raspravljalo o toj temi i Hrvatska je oko nje bila jako podijeljena. – Taj rat je bio tema svakodnevnog života. Možda ona nije bila relevantna, ali ideje koje su se preko nje prelamale bile su jako moćne. Zato i jesmo večeras ovdje sa slikom Dragutina Bilića koji je kao i mnogo mladih ljudi imao razlog ići se boriti u Španjolsku – rekao je Pavlaković.
Jugoslavija je prema tom ratu bila neutralna i ona je, kao i gotovo sve zemlje, rekao je Pavlaković zabranjivala svojim državljanima da idu u Španjolsku boriti se. – No, postojala je razvijena organizacija među radnicima u svim zapadnim zemljama, posebno u Belgiji i Francuskoj, gdje su bili radnici iz Hrvatske, ali i cijele tadašnje Jugoslavije, a Pariz je bio glavna točka. Tamo se išlo i vlakovima, pod opravdanjem da se ide u Pariz na Svjetsku izložbu koja je trajala. Išlo se preko Pirineja ili brodovima, kako su otišli ljudi iz Dalmacije, njih oko 160. U Interbrigadama sudjeluju dobrovoljci iz 53 zemlje, imamo tada Kominternu koja organizira te odlaske… – rekao je Pavlaković.
Kako su se složili sva tri sudionika okruglog stola, Komunistička partija je organizirala odlazak većine dragovoljaca, ali jedva je polovica njih bila u partiji i u rovovima nisu čitali Marksa.
– A zašto su ljudi išli tamo? Za spas demokracije i za slobodu. Već su bile velike tenzije na europskoj razini i stvari su svakodnevno išle na gore. Pod fašizam je pala Italija, pala je Njemačka, ako sad nećemo ništa napraviti, nećemo nikad, mislili su. Ljudi su tamo išli za demokraciju, za slobodu, a i za španjolski narod – rekao je Pavlaković.
Dragutin Bilić otišao je u taj rat kao HSS-ovac, a ne komunist. No, prema mišljenju Enisa Zebića, njegov antifašistički svjetonazor tada je formirala jedna druga stranka, Hrvatska pučka stranka koja je bila veoma snažna i aktiva na Murteru.
– HSS je u Dalmaciji prisutan od početka 30-ih godina i nadalje. No, do tada je u Dalmaciji jedna druga stranka, Hrvatska pučka stranka, nešto poput kršćanskih socijalista jugoslavenske orijentacije. Njima popularnost pada kako se tijekom 20-ih godina građani sve više razočaravaju u novu državu. Ono što posebno odlikuje pučane je to što su oni vrlo ustrajni antifašisti. Za Zagrepčane je 1930. godine fašizam nešto iz novina, ali čovjeku u Betini on je samo 35 kilometara udaljen, u Zadru. Fašizam je tada Dalmatincima svakodnevna prijetnja. Narodna straža, tjedne novine pučana, pišu o Betini i o Murteru, pišu svakog tjedna bar jedan ili dva teksta protiv fašizma. Mislim da je kasniji za odlazak u Španjolsku bio ključan HSS-ovski i komunistički utjecaj, ali klica koja je formirala Dragutina Bilića bila upravo antifašizam Hrvatske pučke stranke – rekao je Zebić.
Svaka čast strankama, pokretima i ideologijama, no ova večer na Trgu na moru, jedan je od zaključaka, bila je posvećena pojedincu koji je znao izabrati između dobra i zla. Rasprava o Španjolskom građanakom ratu u spomen na Dragutina Bilića bila je večeras i tema okruglog stola FAlipa koji je održan na šibenskoj Maloj Loži.
