Betinska Cicibela, spomen kulturi i brodogradnji u Betini

0
3019
Cicibela (Foto: Neven Jović)

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je 14. ožujka 2017. godine odobrilo Rješenje kojim se utvrdilo da gajeta Cicibela u vlasništvu Marina Mijata dobiva status kulturnog dobra. Borba je trajala od 2002. godine dok je vlasnik Marino Mijat ustrajno zvao Ministarstvo i dobivao odgovore, kako kaže, da plan obnove drvenih brodova u RH uopće ne postoji.

– Međutim, iako sam nakon tih telefonskih poziva bio i digao ruke od toga, želja da spasim brod je ostala i čvrsto sam ustrajao u tome da ga dovršim do kraja – istaknuo je kao motiv Marino Mijat.

Gajeta Cicibela, prvotno nazvana Danica stara je 86 godina, a od njene starosti je zanimljivija samo njena povijest i put obnove.

Izrađena je na škveru u Betini 1931. godine Tomi Gregovu Taškeli iz Preka na otoku Ugljanu gdje je svom vlasniku služila isključivo za poljoprivredu. Od svog prvotnog vlasnika je stigla do uloge prijevoza izbjeglica za vrijeme II. sv. rata prema El Shattu u Egiptu. Svoje dane je provodila potopljena u plićaku u Kornatima da bi se zavarala neprijateljska avijacija. Potopili su je puneći je kamenjem te predvečer vraćali na površinu vadeći čep s dna broda.

Cicibela (Foto: H. Pavić)

Šezdesetih godina prošlog stoljeća otkupio ju je zadarski profesor Emanuel Marušić za svoje osobne potrebe te je još jednom potopljena u granatiranju Zadra 1993. godine.

Na Cicibelu nailazi Marino Mijat koji je tada radio kao vanjski suradnik restauratora u Zadru te je otkupljuje 2002. godine jer, kako kaže brod nitko drugi nije htio uzeti.

Povijest je na Cicibeli ostavila traga te je do svog dolaska u Betinu 2004. godine bila u jakom lošem stanju. Međutim uz puno rada i truda krenula je obnova koja je trajala punih sedam godina uz pomoć glasovitog betinskog kalafata Čedomira Burtine Ćire.

Skidano je jedno po jedno rebro, pravljeno je novo i vraćano u brod. Tim načinom rada vrsni majstor Burtina je uspio sačuvati izvornost starih linija te je sačuvano 30 posto izvornih dijelova rebara. Cicibela je posebice značajna zbog toga što predstavlja primjer izvornog tipa betinske gajete koji se u Betini izgrađivao od sredine 18. stoljeća do sredine 20. stoljeća.

– Bez Ćire ovo danas ne bi bilo moguće. Njega treba pohvaliti i zahvaliti mu u svakom slučaju jer mi je dao veliki popust što je uvelike pomoglo u financijskom smislu i zbog toga što je Cicibela njegovo djelo – istaknuo je Marino.

Kolika je bila želja da se Cicibela obnovi svjedoči nabava potrebnog materijala.

– Drva za obnovu smo počeli nabavljati po Ravnim Kotarima, odlazilo se po drva od Bukovice, Drvenika do Visočana. Otišli smo i u Banovinu. Na kraju je Željko Grsić iz Siska pomogao i darovao pun kamion drva koji je tim potezom riješio problem drvene građe – objasnio je Marino.

Nakon sedam godina, sedam metara duga, skoro tri metra široka i jedan metar visoka Cicibela je napokon porinuta datuma 24. srpnja 2011. godine. Kum broda je general Ante Gotovina, a blagoslovio ju je biskup Ante Ivas.

– Sve je počelo sa željom da se spasi taj brod. Našim ljudima su oči zatvorene, a Cicibela je dokaz da sve imamo tu, samo trebamo sve dignuti na jedan veći nivo – istaknuo je Marino Mijat.

Autorica prijave zahtjeva za zaštitu je Ana Mijat, autor Marino Mijat, a suprijavitelji su Muzej betinske drvene brodogradnje i udruga Betinska gajeta 1740.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here