Akcija uspjela – Pudarica zasjala u punom sjaju

Nad uvalom sv. Nikola (Murtar) započelo je spašavanje Pudarice, jednog od simbola Jezera. Najveća suhozidna građevina i spomenik kulturno-povijesne baštine mjesta danas je očišćen od raslinja i započeta je sanacija njegovih zidina što se spiralno uzdižu do desetak metara visokog vrha krnjeg stožca.

Akciju spašavanja Pudarice zajednički su organizirali Udruga ‘Južnje strane’, Mjesni odbor Jezera i Općina Tisno, a uključili su se Muzej grada Šibenika, Muzej betinske drvene brodogradnje, Udruga ‘Dragodid’, Udruga ‘Argonauta’ i deseci mještana.

Etnolog Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika, koji je u akciji sudjelovao zajedno ravnateljem ustanove Željkom Krnčevićem, rekao je da će se tek po čišćenju vegetacije moći ustanoviti pravo stanje građevine i odlučiti na koji će se način ona sanirati. Osim o sanaciji suhozida, razmišlja se i o gradnji stubišta po kojima bi se posjetitelji penjali do vrha i na taj način bi se zaštitilo građevinu od rušenja koje joj prijeti zbog masovnih posjeta.

Kale je bio ugodno iznenađen brigom Jezerana za baštinu.

– Naši domaćini iz Udruge ‘Južnje strane’ već su ranije napravili veliki posao sa probijanjem, čišćenjem i širenjem puteva. To je jako dobro učinjeno i do Pudarice se danas lako dođe. Do nje vodi nekoliko putokaza, što je također vrlo neobična situaciju. To je vjerojatno najbolje označen suhozid u našem kraju. Naši domaćini su tu otprije s lijepim zaslugama i evo vidite da se na ovo hladno jutro okupio veliki broj mještana, mlađih i starijih. Ne bi se baš u svakom mjestu moglo ovako okupiti ljudi na radnu akciju – rekao je Kale. 

Muzej grada Šibenika ovdje je prisutan zbog inicijative osnutka muzeja maslinarstva u Jezerima. – Jer Pudarica je danas jedna čuvarica među maslinicima. Iako njena izvorna uloga nije vezana za maslinarstvo, danas se od njega ne može otrgnuti, jer leži među maslinama – kaže Kale.

U Jezerima postoje različite priče o podrijetlu, starosti i značaju ove građevine. Po Kalinom stručnom mišljenju, riječ je o komunalnoj stražarnici iz vremena Kontinentalne blokade, sagrađenoj pred oko 200 godina. –  Podignuta je u vrijeme kada su ovdje iz svoje baze na Visu dolazili britanski gusari, a francuska vlast je branila obalu. S Pudarice se ne vidi jako puno otvorenog horizonta nego onaj najvažniji dio, Samogradska vrata kroz koja su dolazli gusarski brodovi. Stražari su s Pudarice dizali uzbunu i cijela Jezera su odlazila u zbjeg.  Količina napora koja se uložila u donošenje svih ovih stotina tona kamenja ugrađenog u gomilu može posvjedočiti kolika im je tegoba i opasnost prijetila u to doba – kaže Kale.

Uz stručnjake suhozidne gradnje iz Udruge ‘Dragodid’, Pudaricu su danas popravljali i domaći majstori, Ante Klarin Cunco i Damir Meić Sidić.

– Naučili smo to davno, a sada od nas starijih uče i mladi. Hvala Bogu,  nema tu puno matematike, odoka se odmjeri kamen na kamen i slaže se uvijek od vani prema zidu, da bude dijagonalan prema središtu. Malo škalje ili zemlje i kamen tu ostaje vjekovima, kao što stoji ova Pudarica – kaže nam 80-godišnji Cunco, koji je zadovoljan što su u današnjoj akciji sudjelovali i mladi kojima je on objašnjavao tehniku suhozida.

Akcija na Pudarici:

1 od 32