Iako je 2017. godina izborna, Tisno u nju ulazi s nikad manjim proračunom. No, kako najavljuju iz Općine, to ne znači stagnaciju.
Znači li smanjenje općinskog proračuna da najavljeni projekti dolaze u pitanje?
Ne. Radi se samo o tome da u okvirima okolnosti nastalih poreznom reformom realno planiramo. Ovo je osmi proračun koji pišem kao načelnik Općine Tisno i svaki je do sada bio realan. Poanta je ne napuhavati stavke prihoda da bi se pokrili rashodi. Mnoge jedinice lokalne samouprave donose nerealne, predizborne proračune, a što su učinili vidjet će se za godinu i tri mjeseca kad pred vijeće donesu izvješće o izvršenju proračuna. Mnogima se tada utvrdi da da su planirani prihodi bili nerealni, da je izvršenje proračuna podbacilo 30, 40, nekima čak 50 posto. Proračun Općine Tisno nikad dosad nije imao izvršenje koje bi odskakalo više od pet posto.
Što je s projektima?
Moram naglasiti da neki projekti, tipa prezentacijski centar u Betini, koje smo povukli preko fondova, NIP-a i kohezijskih, ni ne idu preko proračuna Općine Tisno. Dakle, to su investicije koje se događaju i koji su naši matični projekti, koje smo mi radili i aplicirali, a koje se izvršavaju direktno preko sufinanciranja EU fondova, odnosno ministarstva na izvođača. Tako je bilo s Betinom, šetnicom na Banj… Kada povlačite sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o sredstvima ministarstva, kohezijskih fondova ili Svjetske banke, tu se događa da se ti prihodi, odnosno realizacija tih projekata, ne vide kroz općinski proračun.
Prošle godine je otvoren Trg na moru i šetnica? Što očekujemo u 2017.?
U Betini se nastavlja revitalizacija stare jezgre, započeta kroz Muzej betinske drvene brodogradnje i uređenjem Trga na moru. Upravo se završava Prezentacijski centar, kojeg planiramo otvoriti do ljeta. Nastavlja se uređenje Trga na moru i spajanje središta mjesta šetnicom sa Plitkom valom, uređenje parkirališta i obale Petra Krešimira IV. Namjera je spojiti centar sa smještajnim kapacitetima i plažama preko područja na kojima se nalaze danas aktivna brodogradilišta. U Jezerima imamo dva značajna projekta, a to su projekt sportsko-tematskog parka Petrov vrt pored malonogometnog igrališta te pripremne radnje na uređenju projekta radnog naslova Kuća dalmatinskog maslinovog ulja, koji će biti jedna zanimljiva priča vezana za masline, zanimljiva ne samo turistički, nego i gospodarski. U Tisnom se u veljači očekuje početak rekonstrukcije Ulice dr. Ante Starčevića. Sredstva, 1,6 milijuna kuna, su osigurana u proračunu za 2017. godini i ulica će biti završena u njenom najvećem dijelu u kojem su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Istovremeno je Rudina u fazi izrade projektne dokumentacije. Nakon što smo na posljednjoj sjednici Oćinskog vijeća odabrali idejno rješenje, pristupit ćemo izradi glavnog projekta s odabranim projektantom i ja se nadam da bi do kraja godine trebali započeti radove koji su su dosta zahtjevni. Paralelno ovdje počinje i jedna velika privatna investicija, adaptacija zgrade stare škole za hotel…
Ivan Klarin (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Ruski investitor Aleksej Frolov predstavio je u prosincu koncept Utkino Spa & Lifestyle Resorta. Oko ovog projekta postoji mnogo skepse. Što se događa na Jazini nakon javne prezentacije koncepta?
Oni su dužni do početka svibnja ove godine napraviti detaljni plan uređenja kompletnog naselja sa svim objektima, pred izradu glavnog projekta. Imali smo posljednji sastanak prije Božića i dobio sam informaciju da je ugovor s izvođačem projektnog zadatka potpisan i da sve teče u rokovima koje smo dogovorili i ugovorili. Obveza im je do početka svibnja dostaviti idejno rješenje cijelog naselja pred glavni projekt, što će opet ići na Općinsko vijeće i tada, ako se složimo i ako sve bude izvedeno sukladno ugovoru, što vjerujem da hoće jer je sve do sada bilo, krećemo s izmjenama UPU-a koje će trajati do dva mjeseca, ne više, i nakon toga se potpisuje ugovor za glavni projekt i ide građevinska dozvola. Sve administrativne prepreke su uklonjene i ja sam vrlo optimističan u pogledu realizacije najvećeg ulaganja u turizam koji će osigurati radna mjesta za generacije.
No, u Tisnom se iznose sumnje u namjere investitora.
Riječ je tek o zlonamjernim političkim komentarima. Za sumnje nema razloga. Ovu priču treba sagledavati u njenoj punoj širini, kroz otpetljavanje slučaja opterećenog raznim hipotekama koje traje još od 2009. godine. Po mojoj procjeni, investitor je u taj projekt do sada potrošio već oko 60 milijuna kuna i neće odustati od realizacije. Skepse je bilo od početka, ali ne samo na tom projektu. Sjetimo se samo kad smo počeli graditi tzv. jugobran i uređivati Obali sv. Martina.
Pravih investicija u turizam već desetljećima nema na Jadranu, a ni ruska investicija na Jazini nije blagonaklono primljena od svih u Tisnom.
Pa ne baš. U Dalmaciji je bila stagnacija ulaganja u turistički sektor, i to značajna, dugogodišnja, od 80-ih negdje do 2010. godine. Mi danas imamo brojna otvaranja novih hotela, poput hotela turske Dogus gripe D-Resort u Mandalini, i brojne najave otvaranja hotela. Ali ako ćemo mi nakon provedenog međunarodnog natječaja gledati ulaže li Hrvat, Rus ili Turčin, nećemo daleko doći. To danas ne možemo, a i zakon nas u tome ograničava. Dio smo EU i moramo poštivati europsku pravnu regulativu. Je li hotel u Mandalini umjesto turskog Dogusa mogao sagraditi neki Hrvat? Mogao je. Ali nije. A Šibenik je ipak dobio fantastičan hotel najviše kategorije, dobio je vrhunsku turističku ponudu, preko 100 Šibenčana je tamo našlo posao, uređen je jedan dio grada koji je bio potpuno zapušten i devastiran… To su sve benefiti koje je donio taj jedan jedini hotel. Ako ćemo mi gledati i pokušati određivati tko će gdje ulagati, vratit ćemo se u sustav koji smo napustili 1990. Danas, na žalost onih koji napadaju ruske ili turske investicije, takva dirigirana ekonomija ne postoji. Tako svijet više ne funkcionira. Kapital je dobrodošao, zdravi kapital, i mi tome težimo. Tu skepsu oko uređenja Jazine produciraju oni koji su je producirali i koji su bili skeptični čak i zlonamjerni prema puno stvari koja sam kao načelnik u ovih osam godina započinjao raditi. Ali na to se ne osvrćem.
Na kritiku se ne možete ne osvrtati.
Naravno, da smo imali grešaka. Jesmo. Neke stvari nismo realizirali. Srce me boli s obzirom na marinu u Tisnom, jer nismo uspjeli dovući investitora. Međutim, kad sutra ja ili netko drugi s ovog mjesta dovede investitora, ne možemo mu brojati krvna zrnca. Ovako kako danas ekonomija funkcionira, ništa ne znači je li investitior Amerikanac, Židov, Rus, Zagorac… Kapital ne poznaje nacionalnost. To ljudi moraju to izbiti iz svoje svijesti. Danas se neki zalažu za modele ekonomskog i političkog sustava koji smo napustili 1990., a predstavljaju se kao nešto sasvim drugo, da ih sad ne imenujem, prepoznat će se. Sustav dirigirane ekonomije za kakav se takvi zalažu, u kojem bi ja određivao tko će ili tko neće nešto raditi, više ne postoji.
