PRAVDA ZA HEROJE DRAGIŠIĆA? Uhićen jedan od ubojica Jakova Crvelina i Borisa Kartela

Uhićen je 61-godišnji pripadnik srpskih paravojnih formacija koji je 24. veljače 1993. godine sudjelovao u zlostavljanju devet zarobljenih pripadnika 15. Domobranske pukovnije HV-a, ubojstvu Jakova Crvelina Tisnog i Borisa Kartela iz Putičanja te odvoženju Borisa Troskota iz Kašića Banjevačkog i Borislava Periše iz Krkovića u nepoznatom smjeru.

Foto: Dragišići (Rudinapress/H. Pavić)

Policijska uprava šibensko-kninska izvijestila je kako sup službenici Odjela ratnih zločina, u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Šibeniku i Splitu dovršili kriminalističko istraživanje nad 61-godišnjim državljaninom Republike Hrvatske zbog sumnje da je u veljači 1993. godine, u svojstvu zamjenika komandira voda vojne policije pri 2. pješadijskoj brigadi tzv. „vojske RSK“, počinio kaznena djela  „Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika“ iz čl. 122. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

“Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da je 61-godišnjak kao pripadnik srpske paravojne formacije, nakon okupacije dijela mjesta Dragišići, 24. veljače 1993. godine, postupajući protivno pravilima međunarodnog običajnog ratnog i humanitarnog prava o postupanju s ratnim zarobljenicima, zajedno s više drugih pripadnika neprijateljskih formacija, teško tjelesno zlostavljao devetoricu zarobljenih pripadnika 15. Domobranske pukovnije HV-a, tada u dobi od 27 do 57 godina, pritom su dvojicu zarobljenih pripadnika hrvatske vojske usmrtili, dok su dvojicu odvezli u nepoznatom smjeru te se vode kao nestale osobe. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja osumnjičeni 61-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku, a kaznena prijava je dostavljena nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu”, stoji u priopćenju policije.

 Tijela mučki ubijenih Jakova Crvelina iz Tisnog i Borisa Kartela iz Putičanja su razmijenjena, kao i šestorica preživjelih, dok se sudbine i posljednja počivališta Borisa Troskota iz Kašića Banjevačkog i Borislava Periše iz Krkovića ni danas ne znaju.

Pripćenje je objavio i DORH (POVEZNICA) koji navodi da je uhićeni imao i državljanstvo Crne Gore. Portal Index.hr (POVEZNICA) neslužbeno doznaje da se radi o Zoranu Kordi koji je živio na relaciji između Hrvatske i Crne Gore.

Sumnja se da je on u veljači 1993. godine, u ulozi zamjenika zapovjednika voda vojne policije tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, sudjelovao u teškom zlostavljanju i ubojstvima zarobljenih pripadnika Hrvatske vojske.

Jednog upucao, drugi umro od ozlijeda

DORH navodi da postoji osnovana sumnja da je Korda 24. veljače 1993., kao zamjenik zapovjednika voda vojne policije u sastavu II pješačke brigade “vojske” tzv. RSK, u selu Dragišići u okolici Vodica, s nekoliko vojnih policajaca kojima je zapovijedao i s više srpskih vojnika zarobio devet pripadnika 15. Domobranske pukovnije Hrvatske vojske i iako je od svojih nadređenih dobio zapovijed da nakon zarobljavanja sve zarobljene hrvatske vojnike privede u zatvor u Kninu, okrivljenik je postupio protivno toj zapovijedi.

Osnovano se sumnja da je fizički zlostavljao zarobljene hrvatske vojnike te je zajedno s vojnim policajcima i srpskim vojnicima iz puške pucao u jednu žrtvu, dok je jedan zarobljeni hrvatski vojnik umro od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda, a dvojicu zarobljenih hrvatskih vojnika predao je drugoj paravojnoj postrojbi znajući da će biti ubijeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dozvolio podređenima da muče vojnike

Osim toga, postoji osnovana sumnja da je okrivljenik podređenim vojnim policajcima i srpskim vojnicima dozvolio da na navedenom području tuku zarobljene hrvatske vojnike, koji su od udaraca zadobili brojne teške i po život opasne tjelesne ozljede.

Nakon ispitivanja okrivljenika, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu predložilo je sucu istrage Županijskog suda u Splitu određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika zbog opasnosti od bijega, opasnosti od utjecaja na svjedoke te radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora kod kojeg su okolnosti kaznenog djela posebno teške (članak 123. stavak 1. točka 1., 2. i 4. Zakona o kaznenom postupku).

Sudac istrage prihvatio je prijedlog državnog odvjetništva i protiv okrivljenika odredio istražni zatvor.