POLITIKA&KULTURA “Zaiskrila je strast koju Murterin nosi u genima”

Razvija li se kulturna scena u Murteru usporedo s razvojem gospodarstva i komunalne infrastrukture? O javnoj djelatnosti koja Murter čini Murterom razgovarali smo s najmjerodavnijim čovjekom Općine Murter-Kornati, načelnikom Tonijem Turčinovom.

PIŠE: Vlatka Maleš

“Nažalost, jednostavno se dogodio period zatišja u kojem je kultura patila i još taj status nije značajnije promijenjen, jer Murterini mogu ponuditi mnogo više.
Tijekom godina ojačali smo kao vrsni privatnici, obrtnici, no s druge strane prezauzetost poslovima, posebice u turizmu, dovelo je toga da smo izgubili jedan dio nas, koji je krucijalno bitan. Prava slika Murterina, kakvi oni zapravo jesu u svojoj slobodi, izađe na vidjelo – da karikiram, tek tjedan dana godišnje i to za vrijeme trajanja Murterskih baka” – viđenje je načelnika Tonija Turčinova.

Od svojih je začetaka, Murter je uvijek bio iznimno kulturno jak na svim poljima, počevši od izdavaštva, pučkih pjevača, karnevalske povorke, koja je opet zamalo stotinjak godina stara i kao takva direktno ravnopravna uz bok dramskog amaterizma. U novije doba tu je posebno vrijedna zbirka Marka Mudronje Repca, uz Godišnjake koji su trajan kronološki dokument i zapis tradicijske baštine.

Zanimalo nas je što konkretno misli o interesu mještana da se u ponovno aktivan rad amaterskog kazališta uključe i mimo uloge gledatelja:

“Ovdje ima mnogo mladih ljudi, počevši od “izgubljene” prije/poslijeratne generacije, koji nisu imali prilike pronaći i pokazati svoje talente, pa do mlađe djece koji sad imaju priliku krenuti stopama svojih djedova i pradjedova. U jednu ruku, strah me opće nezainteresiranosti i neodaziva, pojavile su se neke druge aktivnosti modernih vremena, kojima su djeca i mladi skloniji, ali vjerujem da bi uz poziv i poticaj veterana dramskog glumišta, zaiskrila ona strast koju svaki Murterin nosi u genima – strast prema glumi” – kaže Turčinov.

I sam se načelnik okušao na “daskama koje život znače”.

“Kroz osnovnu školu glumio sam u školskim predstavama. Sjećam se svojih uloga u “Ribarskim prigovaranjima”, “General Razbinos”, “Plava boja snijega”. Bio sam dijete kad su Dramski amateri, družina “jato” Vedranka Šikića bili u svom najvećem zamahu. Kao dijete jesam gledao i “Pinokija” i “Ježevu kućicu”, iako se toga kroz maglu sjećam, no pogledao sam snimke i tako osvježio oskudna sjećanja” – sa smiješkom će Murterski načelnik.

Na spomen nezainteresiranosti i neodaziva, nametnula su se pitanja odakle načelniku (koji je i osobno sudjelovanjem kroz pokladnu povorku indirektno dio kazališnog amaterizma) osjetna doza pesimizma:

“Dogodio se taj nekakav čudan period u kojem su se ljudi počeli udaljavati, zaostajući na marginama, no treba se negdje početi, zauzeti stav i krenuti prema bitnom.
U svakodnevnoj utrci za novcem kroz turizam ponajviše, zaboravili smo što je bitno u životu i koje su vrijednosti čovjeka kao čovjeka.  Udaljili smo se, zapeli u nekom čudnom vremenu u kojem nije bitan čovjek već npr. tko i koliko ima, koji se automobil vozi. Materijalizam nas lagano gricka, sve je češće za čuti “ako neće on, neću ni ja!”

Vjerojatno prosinački dani zbilja u sebi nose one simbole iščekivanja, nade, čežnje i budnosti otvorena srca, jer motivacijska razmišljanja kojima je osnažen načelnik Toni Turčinov upravo jesu na tom tragu:

“Murter ima sve, sad samo treba dovesti ljude – znanstvenike i kulturnjake koji će to podići” – riječi su murterskog političara, pok. Ante Markova, kojih se načelnik Toni Turčinov rado sjeća, nastojeći ih pretočiti u djelo.

“Murter mora ići naprijed. Ne može i ne smije ostati talac starijih generacija i da sve stane na njihovim velikim i dragocjenim djelima.
Dolaze mlade generacije, koje moraju biti upoznate s tim istim djelima, kako bi sami za neko sutra stvarali nastavak razvoja baštine, tradicije, kulture za nove naraštaje.
Murterini su sami po sebi intelektualno jaki, u njima ima “ono nešto”. Nadareni su kako prostorno, tako i po rođenju, od Boga.
Istina, nedostaje nam školovanih ljudi, koji odlaze na školovanje i ne vraćaju se natrag, a s njima bi najlakše djelovali na razvoj kulturne scene.
Za sad je drže na životu Udruge poput dramskih amatera, Pokladne povorke, Latinskog idra, a teži se tome da rad Turističke zajednice bude maksimalno usmjeren u podizanje svijesti o važnosti kulture”.

“Dramski amateri imaju našu i moju punu podršku” – ističe načelnik, “te vjerujem da će projekti ići željenim tijekom, uz svojevrsnu motivacijsku i “moralnu” podršku danas starije glumačke generacije, koja je sama po sebi inspirativna i uz minimalne napore bi mogla savjetodavnim sugestijama razbuktati interes novijih naraštaja.
“Na Općini je da se pozabavi projektom rekonstrukcije kino dvorane u multikulturalni objekt koji je neophodan u mjestu, na čemu neprekidno aktivno radimo, prateći i šaljući projekte na natječaje u sklopu EU fondova, gdje je konkurentnost velika, o čemu svjedoči i posljednji natječaj gdje smo za pola boda ostali bez potrebitih sredstava. Iako se u praksi te javno u političkim govorima često veže pojam otočnim mjesta, kao onih koji imaju određenu prednost u podršci kod takvih projekata, u praksi je nažalost sve to samo floskula. Nikako nećemo dozvoliti da nas išta obeshrabri. Koračamo sa žarkom željom i neumorno naprijed. Danas smo nekoliko stepenica gore, već sutra ujutro može se dogoditi da pokliznemo na narednoj, ali to nas neće nimalo obeshrabriti. Štoviše, bitna je volja i upornost, trud u kojem nema mjesta obeshrabrivanju bilo koje vrste” – zaključio je Turčinov, asocirajući nas čvrstoćom stava i borbenošću duha na koreografiju Maorskog plemena, u kojoj je i sam sudjelovao ove veljače, gdje su on i družina bosi prkoseći orkanskoj buri izveli svoju točku.

Možda nedavno posađeni deseci raskošnih ružičastih ciklama diljem cijelog mjesta i nisu tek puki, slučajan odabir općinskih stručnjaka za hortikulturu. Svojim vrištavim koloritetom naglašavaju optimizam i vjeru u još jedno bolje sutra za sve mještane Murtera.