Program ovogodišnje proslave sv. Martine i Dana Općine Tisno započeo je sinoć uistinu svečanim događajem – predstavljanjem knjige “Tisno, Crtice iz povijesti” povjesničara umjetnosti Josipa Ćuzele.
– Nadam se da pred sobom imamo knjigu koja će nam objasniti ne generalnu povijest Tisnog, nego neke, kako i sam naslov kaže, važne detalje prošlosti. Namjera mi je bila da u relativno malom formatu s relativno malo teksta pokušam objasniti ono što je zapravo zanimljivo znati svakom Tišnjaninu, pa sam krenuo od toga odakle su Tišnjani došli – rekao je Ćuzela smještajući početke povijesti najmlađeg naselja otoka Murtera na sredinu 15. stoljeća i u sela Ivinj i Oštricu, odakle je pred provalama Osmanlija, a naročito nakon pada Dazline 1522. godine, krenulo naseljavanje današnjeg Tisnog koje je tada bilo potpuno prazan prostor s možda jednom ili dvije kuće u vlasništvu Šibenske biskupije kojoj je pri njenom osnutku 1298. ovaj prostor ustupio šibenski knez.
Na 84 stranice bogato ilustrirane knjige “Tisno, Crtice iz povijesti” izdvojene su teme ključne za povijest Tisna, od naseljavanja Tisna, osnivanju župe, gradnji mosta, crkve i zvonika u Tisnu… Zašto Tisna, Tisnu i o Tisnu, a ne Tisnoga, Tisnom i o Tisnom? Ovu pravopisnu nepravdu pokušao je objasniti ravnatelj šibenske knjižnice koji je priznao da se kao lektor izdanja kod sklonidbe imena Tisno suočio s velikim problemom.
No, Leksikografski zavod Miroslav Krleža u ‘Hrvatskom mjesnom rječniku’ u slučaju Tisna ne dopušta duže oblike i Tisnu ne daje alternative.
Vjerujem da će naći svoj put do čitatelja – rekao je Lakić, što je, među ostalim, potkrijepio i činjenicom da je knjiga Josipa Ćuzele “Fortifikacijski sustav Šibenika” iz 2005. postala kultna i da je 17 godina od njenog izdavanja još uvijek jedna od najtraženijih u šibenskoj knjižnici.
