Greenpeace s Telašćice: “Plaže su nam pune smeća, riješimo se kulture bacanja”

0
516
Telaščica (Foto: Greenpeace/Branko Vilus)

Čak i u najzaštićenijim područjima, kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode, more nije pošteđeno zagađenja. Akcije čišćenja plaža nisu dovoljne da se velike količine plastike uklone iz okoliša, nego se problem treba hitno rješavati na izvoru, poručuju iz Greenpeacea.

Povodom međunarodnog dana čišćenja otpada iz okoliša, Greenpeace je u suradnji s Parkom prirode Telašćica organizirao čišćenje uvale Kobiljak na Dugom otoku.  Analizom prikupljenog otpada s jadranskih plaža pokazali su da su određene robne marke posebno zastupljene pa pozivaju tvrtke i korporacije na odgovornost za plastiku koju plasiraju na tržište.

Telašćica (Foto: Greenpeace/Branko Vilus)

Značajan dio onečišćenja pripada robnim markama korištenim u Hrvatskoj, kaže Greenpeace u svom priopćenju za javnost, suprotno uvriježenom mišljenju da se radi isključivo o plastici iz susjednih zemalja.

Top ljestvica robnih marki, PP Telašćica, Dugi otok, 15.9.2018.
1. Jamnica / Jana
2. Coca Cola
3. Karlovačko
4. Dukat
5. Βιτάμ (Bitam).

“Svi snosimo odgovornost. Postoji tendencija da za onečišćenje našeg mora krivimo nemarne turiste i otpad iz Crne Gore i Albanije. Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke. Analize koje smo proveli na otocima ukazuju da plastični otpad ovisi o zemljopisnom položaju i morskim strujama. Radi se dakle o problemu koji nema nacionalni identitet i ne poznaje granice. Osim ulaganja napora da mijenjamo navike i kulturu bacanja, odgovornost napokon moraju preuzeti i korporacije koje na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže”, izjavila je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Coca Cola, Jamnica, Ožujsko i Karlovačko pivo, samo su neki od brendova čiji se proizvodi mogu prepoznati na rajskim plažama i uvalama. Čepovi, boce, vrećice pakiranja, sve su to dobro poznati predmeti koji nam svakodnevno svima prolaze kroz ruke, a nakon kratkog korištenja ostaju trajno u okolišu. Ambalaža je jedan od najzastupljenijih oblika jednokratne plastike što je vidljivo iz prikupljenog otpada.

Telašćica (Foto: Greenpeace/Branko Vilus)

“Iskorjenjivanje kulture bacanja i okretanje višekratnim materijalima moraju podržati i sami proizvođači. Tvrtke moraju osvijestiti da svi zajedno snosimo posljedice njihovog poslovanja i stjecanja profita. Normaliziranjem i nametanjem jednokratne upotrebe i uvjeravanjem javnosti da je plastika jeftina, praktična i sigurna, korporacije zarađuju novac na račun okoliša. O tome se mora govoriti u javnom prostoru i njihova odgovornost se treba zakonski regulirati”, dodaje Andrić.
U tijeku je donošenje direktive EU o smanjenju učinaka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, pa Greenpeace poziva ministra Ćorića da se založi za ambiciozniju varijantu Direktive, koja bi uključivala i osnažene mjere proširene odgovornosti proizvođača.
Građane su pozvali da se uključe i potpišu PETICIJU protiv plastike za jednokratnu upotrebu.

Foto (Greenpeace/Branko Vilus)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here