PROF. ZRNIĆ O BAFF-U “Betina ima gajetu, ne treba putnički brod”

Osim recentnih ostvarenja hrvatske i svjetske kinematografije, Betina Film Festival je na Trg na moru doveo i niz progama u kojima su sudjelovali neki od vodećih ljudi hrvatske kinematografije. Zamolili smo za par riječi o festivalu.

Zanimljivu i relevantnu ocjenu BAFF-a sa savjetima organizatorima dao je prof. Vlado Zrnić, predstojnik Odsjeka za film i video Umjetničke akademije u Splitu.

– Prvo izdanje Betina Film Festivala donijelo je niz vrlo kvalitetnih filmova i ostalih sadržaja i time možemo biti više nego zadovoljni. Ne treba stremiti nekom velikom festivalu, jer festival u Betini i ne može biti veliki. Neka bude kvalitetan kao što je kvalitetna betinska drvena brodogradnja – rekao je Zrnić, usporedivši BAFF s betinskom gajetom.

– Ni kad se radi o filmu i filmskom festivalu Betina ne može ni ne treba raditi nekakav putnički brod, ali dobru gajetu može napraviti. Ne trebaju se širiti, već pronaći mjeru i izbor. Ne dalje od toga – savjetuje Zrnić.

Po njemu, na prvom je BAFF-u bilo jako kvalitetnih filmova, ali mu je dokumentarni program bio slabiji od ostalog.

– Položaj dokumentarnog filma je malo dramatičan zbog jakog utjecaja televizije. Šteta je to koju treba popraviti, ali potpuno mi je razumljivo zašto je tako bilo. U programima ovakvih festivala obično se pronađu drugačije greške. Ovdje je bio jako dobro riješen, posebno kratki film i animacija. Prava je rijetkost na festivalima vidjeti animaciju, koja je trenutno najprogresivniji biznis na svijetu – rekao je Zrnić, koji autorima festivala savjetuje da malo pojačaju animirani program.

Tumačenje značaja Betina Film Festivala i njegove uloge, koji nije samo u tome da u rujnu na Trgu na moru stvori ljetni šušur, dao je i istaknuti filmski snimatelj, redatelj, direktor fotografije… Boris Poljak.

– Današnja djeca i svi ostali koji žele gledati filmove sada za to imaju puno više mogućnosti nego sam ja imao prije 30 godina. Imate Vimeo, YuTube i razne druge internetske platforme, tako da nije pitanje ima li se što gledati već što se gleda. Nije svejedno prati li netko i proučava film ili gleda smeće od kojega nema nikakve koristi. Zato je važno obrazovanje. Nekada su svi naši otoci, svako malo mjesto, imali kina. Na žalost, ’90-ih je sve to devastirano i sad treba uložiti puno truda da se to popravi, da ljudi ponovno počnu gledati filmove na velikom ekranu – rekao je Poljak.

On nije baš veliki pobornik ovakvih malih festivla, ali smatra da su oni jako potrebni, jer vraćaju publiku pred kino platna.

– Ljudi koji se oslanjaju na televiziju, kad vide da se u Betini odvija festival izaći će na trg i tu će pogledati film. Ideja je da se ljudi vrate gledanju filmova, da ga počnu razumijevati i o njemu pričati. Festivali su upravo stoga važni da se ljudi počnu gledati filmove i educirati se, a nisu filmovi samo ono što se gleda na televiziji. Postoji sasvim jedan drugačiji svijet umjetničkog filma. Ovakvi festivali su prava mjesta za to. Sljedeći korak je da se napravi mreža kina i uspostave redovite projekcije. Ovaj festival dobra je prilika da se, ne samo na Murteru, nego možda i šire, oživi ta kino mreža.  U tom smislu jako podržavam ove lokalne festivale, koji možda na prvu ne izgledaju nešto veliko jer nemaju jako puno gledatelja, ali oni će nakon nekog vremena napraviti veliku stvar, jer se na njima oživljava gledanje filma, obrazuje se gledateljstvo i razvija medijska kultura – kaže Poljak.

Foto: Vana Balin

1 od 13