U Betini je danas predstavljen početak realizacije jedinstvenog projekta Muzeja na otvorenom – u postav MBDB na neinvanzivan, diskretan način će biti uključen cijeli Trg na moru i Mul, zajedno s 50 brodova koji će na najbolji način prezentirati betinsku tradiciju drvene brodogradnje.
Muzej na otvorenom živi još od kada su Betinjani sami počeli više pažnje posvećivati održavanju i vraćanju izvornog izgleda svojih brodova, tako da projekt što su ga danas u Prezentacijskom centru predstavili ravnateljica Muzeja Kate Šikić-Čubrić i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin nastavlja priču koju već dugo živi Betina kao hrvatski centar male drvene brodogradnje.
– Projekt Muzeja na otvorenom druga je faza realizacije Muzeja betinske drvene brodogradnje i neću pretjerati ako kažem da je riječ o jedinstvenom primjeru u Hrvatskoj. Već je nagrađen kao Europski muzej godine u kategoriji rada s lokalnom zajednicom, a s ovim projektom samo nastavlja biti živi muzej. Pokazalo se da ljudi žele vidjeti puno više od postava koji se nalazi u samoj zgradi muzeja, a ovim projektom uključeni su Trg na moru, Mulu i u njemu vezani brodovi. Svaki od njih ima svoju povijest i priča svoju priču – rekao je načelnik Ivan Klarin, najavljujući projekt koji će, među ostalim, donijeti numerirane vezove na Mulu gdje će biti vezano i predstavljeno 50 tradicijskih drvenih brodova.
Načelnik je pojasnio da je do početka realizacije projekta trebalo napraviti izmjene i dopune Prostornog plana, kojima je veći dio betinske uvale Gujak stavljen u funkciju Muzeja na otvorenom.
– Tu će se naći brodovi stari više od stotinu godina, ali oni i mlađi. Neki sa očuvanim izvornim izgledom, neki obnovljeni, pretežno u betinskim škverovima. I svaki priča svoju priču, kroz stručno obrađene i prezentirane informacije u autentičnom ambijentu. To će biti turistička atrakcija, ali prije svega zaštita nematerijalnog kulturnog dobra RH – najavljuje načelnik Klarin.
Radi se troškovnik i vidljivi će radovi krenuti po Novoj godini, da bi do turističke sezone Muzej na otvorenom bio u funkciji. 
Ravnateljica Kate Šikić-Čubrić pojasnila je nastanak ideje i pojedinosti realizacije.
– U samom muzeju nema nikakvih brodova jer smo radeći njegovu koncepciju 2014. godine zaključili da ih nije potrebno unutra izlagati kad su tu, 50 metara od dalje su ljudi sami počeli stavljati brodove. Prvo je došla Cicibela, a do nje i ostali, nareprezentativniji primjeri betinske drvene brodogradnje. Betinjani sami vode računa da taj muzej već sada može djelovati i trenutno možete tu vidjeti 15 brodova koji su ojedreni i imaju sve elemente tradicujskog broda. Naš je cilj da sljedećih godina ima što više takvih brodova. Svi će oni imati table kakvu sada ima samo Cicibela, pokretne table koje će ići s njima kada isplove. Na regatama ili bilo gdje drugdje, uvijek će sa sobom nositi muzej – rekla je Šikić-Čubrić.
Područje koncesije kojim će gospodariti Muzej zauzima veći dio Mula. Ovdje će svaki betinski drveni brod imati svoje mjesto, a njih će određivati sedmeročlani odbor koji će djelovati pri Muzeju i bit će sastavljen od brodograditelja i stručnjaka za brodograđevnu baštinu. Odbor se sastaje najmanje jedan put godišnje i radi reviziju brodova, ocjenjuje njihovo stanje, razmatra nove zahtjeve i odlučuje o budućem razmještaju
Osim brodova i tabli s “osobnom kartom” svakog od njih, Muzej na otvorenom donosi i “totem” koji će dominirati trgom. To će biti, pojasnila je Šikić-Čubrić, tročlana prizma na kojoj će biti prizano 15 najistaknutijih brodova. Ti brodovi će imati svoje kodove koji će moći učitati i putem mobilne aplikacije vodit će na Web gdje će brod biti virtualno predstavljen. Bit će tu i tabla s tipovima brodova koju izrađuje inženjer Krešimir Bosna i druga na kojoj će biti predstvljena povijest Mula. 
– Postoji fotografija koja u prvom planu prikazuje namočene trupce za gradnju brodova, a u pozadini je pola Betine u poslovima gradnje Mula. Svaka obitelj koja je imala gajetu bila je obvezna dovesti deset gajeta punih kamena za njegovu gradnju. Cijela je Betina sudjelovala i tu je ona poveznica s ovim što se danas događa Muzeju. Nagradu Europskog muzeja godine dobili smo upravo zbog svih tih volontera koji se trude očuvati baštinu i na razne načine sudjeluju ili podupiru projekte Muzeja, što znači da duh te fotografije koja prikazuje gradnju Mula živi i danas – rekla je ravnateljica Muzeja.
U Trg na moru sve do Muzeja bit će ugrađeno 40 brončanih ploča s najvažnijim imenima ovdašnje brodogradnje. Na svakoj od njih će biti po dva imena, a ona koja ne stanu bit će istaknuta na vanjskom zidu muzeja.
Tradicijski brod će u portu imati siguran i besplatan vez, a za uzvrat će morati raditi ono što rade i danas, na ponos svojih vlasnika i svih Betinjana – dostojno predstavljati tradiciju betinske drvene brodogradnje. 
Brodovi će imati svoju poziciju u lučici analogno reprezentativnosti, izvornosti gradnje, održavanosti, o jedrenju i poštivanju tradicijskih materijala i elemenata u opremanju. U lučici u dijelu pod koncesijom Muzeja betinske drvene brodogradnje, naglašeno je, mjesto veza dobiva brod, a ne vlasnik.
Već i sada Muzej osigurava stručno vodstvo izvan svoje zgrade te se posjetitelje vodi kroz staru jezgru, do Mula, crkve sv. Frane i aktivnih brodogradilišta. Kada profunkcionira Muzej na otvorenom, sadržaj tih ruta bit će još bogatiji. Betinjani daju sve od sebe za održavanje svojih brodova i njihovo predstavljanje u što boljem svjetlu, a u Općini i Muzeju traže se načini da se, osim besplatnog i sigurnog veza, pomogne i sudjelovanjem u troškovima održavanja.
– Bez tih ljudi i njihovih napora cijele ove priče ne bi bilo – rekla je Šikić-Čubrić.
