Europski sud za ljudska prava (ESLJP) zaključio je da srbijanske tvrtke nemaju pravo na povrat njihove prijeratne imovine, odbacivši kao neosnovanu tužbu beogradskog Mladost Turista koji je od Hrvatske tražio povrat nekretnina u Tisnom na otoku Murteru, točnije bivšeg ‘Beogradskog’.
Ured hrvatske zastupnice pred ESLJP-om izvijestio je u petak da je presuda, koja je konačna te protiv nje nije dopušteno ni jedno pravno sredstvo, donesena 30. siječnja.
Tvrtka Mladost Turist u bivšoj državi koristila je zemljište u Tisnom na kojem je upravljala dječjim odmaralištem ‘Beograd’, a sada se tamo nalazi osnovna škola.
– Veseli me da je Europski sud za ljudska prava donio pravomoćnu presudu gdje odbacuje mogućnost naknade štete ili povrata imovine beogradskoj tvrtci. Općina Tisno je bila aktivno uključena u cijeli proces i ova presuda za nas je dosta značajna s obzirom da je na navedenom zemljištu, za kojeg smo mi smatrali da tvrtka iz bivše države nema pravo, izgrađena sportska dvorana i dječji vrtić. Naravno da nas veseli ovakav ishod jer bi suprotno značilo jednu nepovoljnu financijsku situaciju za proračun općine. Mi paralelno spremamo i drugu tužbu za Europski sud za ljudska prava, koja je vrlo slična, a riječ je o utvrđivanju povratu bivše vile Macura protiv Grada Tuzle. Tužbu ćemo podnijeti u roku manjem od mjesec dana te vjerujem, čitajući ovu presudu, da će Europski sud za ljudska prava presuditi u našu korist. Tisno je dosta bilo opterećeno neriješenom imovinom iz vremena bivše države te su ovo značajni koraci kako bi to napokon riješili i stavili ‘točku na i’ po tom pitanju – kaže za ŠibenikIN načelnik Općine Tisno Ivan Klarin.
U tužbi Europskom sudu za ljudska prava Mladost Turist je isticao da je hrvatska država nekretnine eksproprirala nakon početka Domovinskog rata, ali i da je Hrvatska 2004. ratificirala Ugovor o pitanjima sukcesije, kojim se obvezala vratiti tu imovinu vlasnicima što nikada nije učinila. Zbog toga je tvrtka tužiteljica smatrala da joj je povrijeđeno pravo na mirno uživanje prava vlasništva, zaštićeno Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, izvijestio je Ured.
– Europski sud je, međutim, prihvatio pravno tumačenje hrvatskih sudova da sam Ugovor o pitanjima sukcesije (točnije, njegov Anex G), ne daje pojedinim fizičkim i pravnim osobama pravnu osnovu za povrat njihove prijeratne imovine, već da će takav povrat eventualno biti moguć tek kada bude sklopljen dodatni bilateralni ugovor između Republike Hrvatske i Republike Srbije, kojim bi se konkretizirale odredbe Anexa G. Stoga je Europski sud utvrdio da je zahtjev tvrtke podnositelja očigledno neosnovan – objavio je Ured.
