Zaboravljeno arheološko blago – nakon Colentuma, Argonauta uređuje i rimsku vilu rusticu na Ivinju

0
1289
Okoliš arheološkog lokaliteta i crkvice sv. Martina inače se čisti dva puta godišnje (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Udruga Argonauta danas je provela volontersku akciju čišćenja arheološkog lokaliteta Sv. Martin na Makirini te je najavljeno kako će u zajedničkoj akciji s Turističkom zajednicom ovo mjesto biti primjereno označeno informativno-edukativnom tablom.

Udruga Argonauta ovu akciju provodi kroz projekt „Od Argonaute za Tisno“, kojeg je Općina Tisno odabrala za financiranje na natječaju za prijavu programa, projekata i javnih potreba od interesa za opće dobro. Projekt je započeo još prošlog ljeta, kada je udruga Argonauta održala niz radionica u Betini, Jezerima i Tisnom na temu biljnog i životinjskog svijeta mora. Danas se lokalitet na Ivinju čistio od visoke trave i raslinja, u čemu su sudjelovala i djeca Osnovne škole Vjekoslav Kaleb iz Tisnog te Murterski škoji iz Murtera, koja su ovdje imala priliku i učiti o arheološkom lokalitetu. Osim djece i Argonautina tima koji je vodila Sanja Tabori, u akciji su sudjelovali i zamjenik načelnika Općine Tisno Miljenko Meštrov i arheologinja Magda Zorić. Meštrov je vlastoručno očistio gotovo čitavo nalazište i okoliš crkvice sv. Marina, dok je Magda Zorić, koja je 12 godina vodila i dovršila istraživanje i konzerviranje nalazišta, djeci je pojašnjavala pojedinosti ovog vrlo vrijednog lokaliteta čiji život se u kontinuitetu može pratiti od prvog stoljeća do danas.

Akcija je provedena usprkos niskim temperaturama i buri (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Magdu Zorić smo pitali o važnosti ovakvih akcija, obilježavanju lokaliteta putokazima i tablama te o njegovoj ukupnoj valorizaciji.

– Ovo je nalazište iznimno vrijedno, ima puno potencijala, ali je njegova iskorištenost nažalost ravna nuli. To je jedan značajan, vrlo značajan spomenik, ali od njega za sada nitko nema ništa. Postoji zbirka s pronađenim predmetima koja je bila uređena u palači Katunarić, koja je sada zatvorena zbog prodora vlage u njen prostor. Za postojanje zbirke nužno je sanirati prostor, ali upitno je ima li Općina Tisno uopće interesa za to. Prije bi se reklo da nema interesa, jer materijal iz zbirke na tom mjestu više ne može ostati, jer je samo pitanje vremena kada će početi propadati. Rezultat svog truda i sredstava uloženog kroz 12 godina je danas ravan nuli. Lokalna zajednica od svega toga nije ni najmanje profitirala – rekla nam je umirovljena Arheologinja.

Arheologinja Magda Zorić (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Po njenom mišljenju, najvažnije je zaštititi arheološku zbirku od propadanja i omogućiti njeno razgledanje, a na samom lokalitetu nema smisla uređivati turističku signalizaciju dok nema njegovog sustavnog održavanja.

– Čim su 2013. godine radovi na lokalitetu završeni razmišljala sam o tome da je potrebno staviti putokaz i informativnu tablu. Međutim, vrlo brzo sam odustala od zamisli kada sam vidjela kako izgleda nalazište nakon našeg odlaska. Sve što se ovdje poduzima u smislu održavanja je da Branko Čorkalo dva puta godišnje dođe i očisti okoliš, ali već na proljeće i ljeto ponovno je sve ovo jako ružno za vidjeti. Mislim da nema smisla stavljati oznake dok se ne riješi pitanje održavanja. No, baš danas sam u razgovoru sa zamjenikom Meštrovom doznala da u Općini rade na tome – kaže Magda Zorić.

Njenih 12 godina istraživanja ovog arheološkog lokaliteta bit uskoro okrunjeno izdavanjem monografije. No, dok može trudit će se osvijestiti javnost o potrebi prezentacije, turističke i sveukupne valorizacije ovog spomenika.

Magda Zorić djeci priča o istraživanjima (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

– Završavam tu monografiju i njen izlazak će biti satisfakcija meni osobno, a zapravo sam Ivinj i Tisno ništa neće imati. Na žalost, to nije samo ovdje tako. Većina naših lokaliteta stoji ovako, zapuštena, anonimna, izložena propadanju… No uvijek postoji nada i neću se umoriti upozoravati na potrebu primjerenog odnošenja prema ovom arheološkom blagu – rekla nam je Zorić.

Tako su danas bar djeca imala priliku iz prve ruke čuti o početku ljudskog prisustva na ovom mjestu početkom 1. stoljeća, kada je nepoznati doseljenik izgradio stambeno-gospodarski objekt koji je naknadnim izmjenama prerastao u prostranu vilu rustiku koja je imala i unutarnje dvorište. Vila je imala prostor za proizvodnju i skladištenje ulja, skladište za hranu, prostorije za smještaj radnika i ostale pomoćne prostorije. Dominus, odnosno vlasnik vile, živio je u zasebnim raskošno uređenim stambenim prostorijama koje su uključivale i kućne terme…

Arheološko nalazište i crkcica sv. Martina danas (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here