Španjolski heroj nije zaboravljen – 80. obljetnica pogibije Dragutina Bilića

1
1526
Dragutin Bilić - s plakata Fališa

Na kraju ljeta Betina će biti domaćin vrlo zanimljivog događaja – znanstvenog panela, projekcije filma i koncerta kojima se otvara peti po redu Festival alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ).

A što će Fališ u Betini? Mjesto, kao ni godina gostovanja međunarodno etabliranog šibenskog festivala nisu odabrani slučajno – Betina je, naime, rodno mjesto dragovoljca Španjolskog građanskog rata Dragutina Bilića, a ove se godine navršava 80 godina od njegove smrti.

Povodom 80. obljetnice Bilićeve pogibije, na pozornici Trga na moru, koji se donedavno zvao Trg španjolskog borca Dragutina Bilića, UABA Općine Tisno i Fališ će u utorak 5. rujna upriličiti bogat program:

U 20 sati: Izvor ideja: Španjolski građanski rat – okrugli stol u kojem sudjeluju ugledni znanstvenici Vjeran Pavlaković, Josip Jagić i Enis Zebić; moderator: Kruno Lokotar.

U 21 sat Reprint Čede Kapora: projekcija dokumentarnog filma (autor: Almir Berkovac) moru

U 22 sata: The Strings: koncert; Trg na moru.

BILIĆ DRAGUTIN, rođen 1907. godine, Betina – Šibenik, radnik, došao iz Belgije, poginuo srpnja 1937. godine na frontu kod Teruela – stoji u svim popisima poginulih boraca Interbrigada iz Španjolskog građanskog rata u kojem je, prema povjesničarki mr. sc. Blanki Matković sudjelovao najmanje 141 mladić iz Dalmacije. Iz cijele Jugoslavije kojoj je današnja Hrvatska pripadala ih je bilo 1300, od čega su polovicu činili Hrvati.

Iako je glavni organizator slanja dobrovoljaca iz tadašnje Jugoslavije u Španjolsku bila Komunistička partija, većina njih nije bila u Partiji. Hrvatski dragovoljci bili su uglavnom pripadnici HSS-a, koji je tada bio najbrojnija stranka, pa su tako njihove postrojbe, među ostalim, nosile i imena Stjepana Radića i Matije Gupca.

Ideje koje su motivirale mladiće iz Hrvatske da idu u Španjolsku boriti se za civilizaciju su bile raznorodne, ali to nije spriječilo da se španjolskim dragovoljcima nalijepe etikete komunista. Zbog toga je za Drugog svjetskog rata Bilićeva obitelj bila internirana u logor na Molatu. Iz istog razloga je nakon rata španjolskog heroja Dragutina Bilića ‘u zaštitu’ uzela tadašnja vlast. Ona o Španjolskom građanskom ratu, pogotovo o pluralizmu Narodne fronte Druge Republike i raznovrsnosti ideja koje su njeni članovi zastupali nasuprot jednoumlja falangista Francisca Franca, o demokraciji, slobodi, jednakosti, ljudskim pravima… nije znala ništa. I nije o njima dopuštala mnogo govoriti.

Trg španjolskog borca Dragutina Bilića (Foto: H. Pavić)

A tijekom 45-godišnje indoktrinacije mnogi su povjerovali u ono što su ih vlasti učile, pa su tako naučeni, odnosno neuki, nakon slobodnih izbora 1990. godine zaključili da su Republika i ideje za koje je pao nešto loše i da se Trg španjolskog borca Dragutina Bilića treba preimenovati u Trg na moru. Srećom po Bilića i Betinu, španjolskog heroja se u međuvremenu više nitko nije dohvaćao niti ga prisvajao. Zato mu više ničiji grijesi neće moći biti pripisani, a njegova žrtva će se spominjati samo u kontekstu univerzalnih vrijednosti za koje je poginuo. O tim vrijednostima i idejama na pozornici Trga na moru u utorak s početkom u 20 sati govorit će vodeći hrvatski stručnjaci. Bit će zanimljivo saznati čime se mladež Betine zanosila prije skoro stotinu godina, u vrijeme kada su ljudi još čitali knjige i vjerovali da im život može biti bolji od onoga kakvog su im namijenile vlasti.

Dragutinu Biliću ostala je bista (Foto: H. Pavić)

 

 

 

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here