O povećanom prihodu, broju posjetitelja i cijeni ulaznica u NP Kornati u odnosu na prošlu godinu, ali i o velikim planovima u toj Javnoj ustanovi, razgovarali smo s ravnateljem Josipom Zanzom točno na polovini njegova mandata.
Ukupni prihod Nacionalnog parka Kornati od prodanih ulaznica do 25. lipnja veći je za 77,5 posto u odnosu na isti datum prošle godine. Zasluga je to povećane cijene ulaznice za čarter plovila, ali i većeg broja posjetitelja i bolje naplate ulaznica. Nastavi li se takav pozitivan trend, svi su izgledi da će se u planiranom roku od pet godina postići cilj samoodrživosti Parka. Uspješno odrađena sezona uz primjenu novih cijena, jer se i za organizirane izletnike od 1. srpnja cijena povećala s 20 na 35 kuna, dvije su od sedam izazovnih aktivnosti koje trenutačno stoje pred Parkom, čija će realizacija preporoditi Nacionalni park u sljedećim desetljećima. Tako kaže njegov ravnatelj Josip Zanze s kojim smo razgovarali točno na polovici njegova mandata na toj funkciji. Ostale izazovne aktivnosti su, kaže on, dobivanje do sada najvećih bespovratnih sredstava iz EU fondova u visini od 58 milijuna kuna, potencijalna gradnja Edukativno-prezentacijsko-istraživačkog centra, izrada novog prostornog plana za NP Kornati, provođenje pilot programa video nadzora Parka te primjena novog Zakona o pomorskom dobru. Pa, počnimo redom…
– Dosadašnje niske cijene ulaska u Park plaćali su svi građani Republike Hrvatske jer je Ustanova na državnom proračunu. Naš je cilj da postanemo samoodrživi i da više ne živimo na grbači države. To možemo postići većim cijenama, a i uz ovo povećanje NP Kornati je na začelju po visini cijena ulaza u nacionalne parkove, i boljom suradnjom s kornatskim ugostiteljima. Primjerice, s ACI-jevom marinom Piškera i marinom Hramina na Žaknu postigli smo izvrsnu suradnju što se tiče naplate ulaznica, a to bismo željeli postići i s ostalim gospodarskim subjektima, kojih u Parku ima više od dvadeset. Možemo samo zamisliti što je Park sve mogao učiniti da je u posljednjih petnaest godina od naplate za samo 50 dana na 220 vezova ubirao prosječnu cijenu od 200 kuna po plovilu. Dobila bi se cifra od 33 milijuna kuna, a i više. Dakle, kurnatski gospodarstvenici moraju konačno shvatiti da nitko nema prava na besplatan kornatski ručak jer njega uvijek netko plaća. U ovom slučaju hrvatski građani preko proračuna RH. Ali i to će se uskoro promijeniti.
Ciljate na promjenu odnosa novim Zakonom o pomorskom dobru?
– Da, očekujemo njegovo usvajanje do kraja ove godine, a po sadašnjim njegovim radnim postavkama Javna ustanova postaje upravljačko tijelo na dijelu pomorskog dobra. Otprilike to znači potpuno nove odnose svih dionika života danas u Parku, a njihovu konkretizaciju propisat će podzakonski akti i uredbe. Naravno da se više neće tolerirati ovakva anarhija u prostoru priobalja i nedefiniranost u postupanju pa neki ne poštuju ništa i nikoga. Što to konkretno znači tek ćemo vidjeti, ali vrlo se radujemo što će određene strukture gospodarstvenika morati s nama razgovarati.
Što će biti s tradicijskim dozvolama za ribolov? Udruga Kurnatari iscrpila je sve svoje snage uvjeravajući mjerodavne da se tu radi o načinu života i nasušnoj potrebi, a ne o izlovljavanju ribljeg fonda.
– Znao sam da ćete me to pitati. Po meni, učinjena je pogreška u predpristupnim ugovorima s EU. Sad je procedura takva da izmjene i dopune tih ugovora prolaze kroz sve parlamente članica, a prije toga se usuglašavaju na njihovim odborima. U našem slučaju stvar je na usuglašavanju pri dvama Ministarstvima – zaštite okoliša i poljoprivrede.
Već se godinama govori o potrebi izrade novog PPU-a NP-a Kornati. Budući da ste ga naveli kao jednu od “izazovnih aktivnosti” koje stoje pred Parkom, kakva su vaša saznanja o trenutačnom statusu njegove izrade?
– Nakon našeg djelovanja zajedno s čelnicima Općine Murter-Kornati, Županijski ured za prostorno planiranje konačno je ovih dana poslao ocjenu stanja prostora NP Kornati čije je ispitivanje na terenu obavila tvrtka URBING d.o.o. iz Zagreba tijekom prošle godine. Vlada će najkasnije u jesenskom zasjedanju konačno donijeti odluku o financiranju izrade novih planskih određenja ili izradom potpuno novog PP-a ili izmjena i dopuna postojećeg, usvojenog davne 2003. godine. Ovime je mene dopala čast da ostvarim napore moja dva prethodnika i Općine Murter-Kornati na izradi ovog važnog dokumenta kojim će se ugraditi svi sadržaji kojih danas u Parku nema. Zamislite da u špici sezone imamo i do 2,5 tisuće izletnika bez jednog jedinog WC-a, da Park nema svojih riva ni mula za prihvat posjetiteljskih brodova preko 20 ili 30 metara, a o sređenosti i pristupu plažama da se ne govori. Naši djelatnici sada rade i žive na terenu bez dovoljnog broja sanitarija, čak i kreveta… Sve se to ovim planskim dokumentom mora dovesti u red. Ujedno će Općina Murter-Kornati morati moći riješiti većinu nelegalnih objekata, a njih u Parku po mojim saznanjima ima više od stotinu koje se do sada nisu uspjele legalizirati, većinu mula, riva, ali i omogućiti dijelom gradnju i nadogradnju novih, za život primjeren čovjeku 21. stoljeća.
Naveli ste potencijalnu gradnju edukativno-prezentacijsko-istraživačkog centra. Znači li to da ste odustali od uređenja prezentacijskog centra u prizemlju općinske zgrade?
– Ne, tamo će se urediti treći prezentacijski centar, prva dva su u Betini i u Vruljama, a po ugovoru sadašnji korisnik tog prostora mora ga napustiti u jesen 2018. Zahvaljujući Općini Murter-Kornati, koja nam je u svojim Izmjenama i dopunama PPU-a dodijelila markicu na prostoru Škaja i tako omogućila izgradnju nove zgrade, pred nama je i ta mogućnost ali tek nakon što prođe cijela procedura izrade i prihvaćanja projekta od našeg Upravnog vijeća i resornog ministarstva. Edukativno-prezentacijsko-istraživački centar (EPIC), a ja mu dajem radni naziv EDUCOR, bit će zgrada polivalentnog sadržaja na korist svima koje će trebati educirati o našim vrijednostima, prostor za potrebe lokalnog stanovništva za prezentaciju njegovih proizvoda, prostor za prezentaciju svih parkova Hrvatske, za istraživačke aktivnosti nas i naših ugovornih partnera. Dakako da će se u njoj naći prostora i za urede naših djelatnika jer mi smo jedan od rijetkih parkova koji nema odgovarajuće radne prostore.
Rekli ste da svaki dan očekujete rješenje na gotovo 60 milijuna kuna od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. O kakvom se projektu konkretno radi?
– Radi se o programu Rediviva Kurnata – promicanje održivog korištenja prirodne baštine u Nacionalnom parku Kornati. Ponosan sam na sve djelatnike Parka što smo u najbržem mogućem roku u ljeto 2016. odradili cijeli posao pripreme Programa koji je šibenska tvrtka Kocka zaokružila u programsku cjelinu, koju smo predali SAFU-u 31. listopada prošle godine. Rediviva Kurnata objedinjuje 16 programa za revitalizaciju cjelokupne infrastrukture Parka. Uz tri prezentacijska centra, Javna ustanova ovim Programom dobiva sidreni sustav s 223 nova sigurna veza, novu signalizaciju s dvadeset tabli, pet spremnika za otpad s WiFi sustavom, novo aluminijsko radno plovilo dužine 11,5 metara za prijevoz 11 tona smeća, polivalentno interventno izviđačko plovilo od osam metara, četiri hibridna glisera…Posebno bih izdvojio dio koji se odnosi na valorizaciju prirodne baštine korištenjem novih tehnologija, a posebno aktivnosti vezane uz maslinike naših Kurnatara. Masline će se snimati u zajedničkom kadru i svaka posebno u NDVI spektru. Nadgledat će se i pratiti stanje maslina, prisutnost štetnika i potencijalne bolesti radi njihova suzbijanja. Izradit će se GIS sustav suhozida za potrebe turističke valorizacije kao jedne od atrakcijskih točaka NP Kornati, softver sa centralnom bazom podataka, podmorsko mapiranje i monitoring lokacija. I to još uvijek nije sve što je ovim Programom obuhvaćeno. O svemu možemo opširnije nakon što dobijemo rješenje.
Tako je govorio Zanze te na kraju još i dodao da će Javna ustanova, ako se postigne suglasje svih partnera, još u ovoj sezoni uvesti pilot projekt nadzora uplovljavanja u akvatorij Parka koristeći bazu podataka Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture koju koriste lučki kapetani i Pomorska policija.
