Arhitekt Damir Lasinović: ‘Velika Rudina kao dnevni boravak Tišnjana’

1
6007
Vizualizacije: Danko Modrić - MODUS d.o.o.

Predstavljanjem idejnih rješenja arhitekata Damira Lasinovića i Dinka Peračića sinoć je u općinskoj vijećnici je otvorena javna rasprava o uređenju Trga Rudina. Zbog važnosti ovog projekta za Tisno na portalu Rudinapress detaljnije ćemo predstaviti oba projekta.  Danas donosimo rješenje arhitekta Lasinovića iz Studija Arx zajedno s 3d vizualizacijama:

Urbanistički, Tisno smo prepoznali kao razvučenu formu stiješnjenu između brijega i mora, bez centralnog mjesta okupljanja, s mediteranski tipičnim dugim ulicama – kaletama u drugom planu od mora. One se ne križaju ili završavaju na trgovima, već na otvorenim i nedefiniranim prostorima – poljanama koje su danas poprimile funkciju parkirališta.

Najveći od njih, Velika Rudina, danas potpuno nejasan i nedefiniran poveliki prostor u kontaktu s Uskom ulicom i Prolazom Ante Obratova neprimjeren je logici povijesnog centra i upravo traži artikulaciju na temu ulica – trg – crkva – tržnica, ili Tišnjanski centro storico.

Dakle, na tom budućem tragu i očekujući da Velika Rudina postane centar okupljanja i događanja cijele godine, napravili smo projekt Tišnjanskog dnevnog boravka.

Nekoliko je temeljnih odrednica koje danas karakteriziraju ovaj prostor, tri poprečne nedvojbeno nužne komunikacije, pogotovo srednja prema crkvi, prebrza i prejaka uzobalna komunikacija, spomenuti kontakt na glavnu pješačku komunikaciju kroz jezgru, blizina tržnice i niz manifestacija koje se održavaju cijele godine s naglaskom na internacionalnu trku tovara.

Sve navedeno kroz rješenje Trga treba zadržati i valorizirati. Našim projektom formiramo četvrtu fasadu prostora prema moru na temu parkovno – urbano. Želimo se jako odvojiti od prometa, zaštiti od juga i bure, ali i zadržati vizuru i kontakt s morem. Parkovni dio je postignut visokim zelenilom, a urbani brežuljkastim barijerama koje istodobno omogućavaju i opušteno sjedenje ili ležanje. Išli smo toliko daleko da, osim duge kontinuirane klupe u kontaktu sa potezom restorana i caffe – a, nemamo nikakvih drugih klupa. Razlog se krije u težnji da korisnike trga zadržimo upravo na za to predviđenim mjestima, kao i u nužnosti otvorenog prostora za održavanje raznih manifestacija.

U konačnici trg je podijeljen u dvije zone koje prekida poprečna ulica prema crkvi. Time je omogućeno strukturiranje događanja u primjerenoj dimenziji, tako da se nikad ne može dogoditi “mala“ manifestacija na ogromnom prostoru – mjerilo je postalo primjereno, a atmosfera ugodna.

Treća zona koja se nalazi u produžetku trga pripada tržnici koju volimo na današnjem mjestu jer smatramo da se život treba odvijati oko nje kao i svugdje na mediteranu. Njenim uređenjem, natkrivanjem i proširenjem i Trg dobiva na protočnosti i vrijednosti. Ovakvim pristupom vratili bi se lokalni ljudi trgu – ulici – tržnici kao esenciji Tisnog i to naročito izvan ljetnih mjeseci.

Svakako, projektnim rješenjem trg dobiva “meke“, elegantne forme, intiman je, nenametljiv i ugodan za boravak.

Kontinuitet smjera unutarnje ulice uz fasade naglasili smo i povezali smjerom drvoreda i kontinuiranom klupom. Dva markantna stabla na istočnom platou trga zadržavamo kao poziciju s promjenom kulture, želeći ostaviti trag zatečenog. U okviru navedene zelene površine predviđen je homage pjesniku Vjekoslavu Kalebu citirajući stihove ugravirane u podu. Ovaj element je jedini skulpturalni događaj trga. Na zapadnom dijelu trga, ispred nekadašnje zgrade škole, zeleni kontinuitet je planiran s osam stabala postavljenih u pravokutnoj formi. Ovaj detalj, zajedno s mozaik keramikom koja se s brežuljaka spušta na trg, predstavlja detalj koji se provlači kao art značajka.rudina-lasinovic-6Primjerena dimenzija grupe stabala ne zaklanja pročelje nekadašnje škole, što omogućava valorizaciju velike kuće kroz atraktivno osvijetljenje kada se dogode temeljita rekonstrukcija i njena prenamjena. 

Primijenjeni materijali su moderni, s naglaskom na bijeli beton kao osnovni materijal platoa trga. Već spomenuta mozaik keramika postavit će se na brežuljcima i dijelovima trga, a korten u gravuri posvete Vjekoslavu Kalebu, rasvjetnim stupovima i nosačima konstrukcije koja natkriva trg tržnice. Kamen se kao segment pojavljuje u najnižem dijelu istočnog konkavnog dijela trga i to dvojako, kao ploha koja “upija“ oborinske vode trga i kao vodena senzacija jer je u ljetnim mjesecima plohu moguće “močiti“ i stvoriti dodatnu ugodu.

 

GRUPA AUTORA – A R X d.o.o.

Arh. Damir Lasinović D.I.A.

Arh. Ana Selak M.A.

Arh. Jure Knežević M.A.

Arh. Eva Živko M.A.

VIZUALIZACIJE  Danko Modrić – MODUS d.o.o.

 

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here