Sačuvani dijelovi jezerske kulture – predstavljeni Ogrica i Zelenjak

1
4127
Anka Bilan i Jadranka Fušnik Tomin (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

U Kulturno-pastoralnom centru Baganelovica predstavljeni su sinoć jezerski proizvodi koji nose prestižnu oznaku ‘Hrvatski otočni proizvod’ Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije – Jezerska ogrica i Jezerski zelenjak.

– Jezera su mjesto koje ima dosta rukotvorina i originalnih proizvoda, ali do nedavno ih nismo prezentirali jer smo smatrali da je to nešto sasvim obično, svakodbenno ili normalno. Međutim, kad smo vidjeli da se neka mjesta diče nekim stvarima koje i nisu baš tako atraktivne, zaključili smo da bi bilo dobro da prezentiramo i sačuvamo nešto od onoga što su naše bake i djedovi radili stoljećima, kao što su uporabni predmeti, uresi ili gastronomija – pojasnio je na predstavljanju Nenad Milin, kulturni djelatnik i direktor Turističke zajednice Jezera.

Neven Milin s ogricom koju je izradila njegova nečakinja i na njoj napisal 'Jezera' na glagoljici (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Neven Milin s ogricom koju je izradila njegova nečakinja i na njoj napisal ‘Jezera’ na glagoljici (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Milin i njegovi suradnici uhvatili su se nekih folklornih tema, za koje se smatralo da bi istovremeno mogle i suvenir i ukras, nakit. Željeli su krenuti od najatraktivnijih dijelova narodnih nošnji, te su zaključili da su to upravo ogrice, odnosno vez od staklenih perlica koje su jezerske žene radile i nosile krajem 19. i početkom 20 stoljeća sve do današnjih dana.

– A zašto ogrica? To je uresni dio ženske nošnje, iz vremena kada je bijela čipka došla u modu. Košulje su bile vezene od pamuka, vune ili svile, te su imale vez oko vrata niz prsa i niz rukava. No, vez je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće zamijenila čipka. A kako se bijela košulja morala prati u toploj vodi, konac, pogotovo vuneni, puštao bi boju, pa su žene izmislile kreaciju sa staklenim perlicama, ogrice. One su mogle podnositi toplu vodu, te su tako sačuvale dio tog tradicionalnog veza različitih motiva – pojasnio je Milin nastanak Ogrice brojnoj publici u Baganelovici.

Jezerske ogrice (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Jezerske ogrice (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Zelenjak je također zaintrigirao Jezerane. Riječ je o jelu od dizanog tijesta s nadjevom od voća i povrća, kojeg Jezerani također smatraju svojom kreacijom. Radi se o jelu sličnom Poljičkom soparniku, ali bitnim razlikama, u tijestu, nadjevu i načinu pripreme.

– Božićni kolač ili Zelenjak, je slatko-slani kolač koji se radio oko Božića kada su ove mirodije koje u njega idu bile aktualne, odnosno kada su dospijevale te biljke.  U dizano tijesto slično onom za kruh ide blitva, jabuka, poljski luk, mita, a to je nešto slično koromaču, zapravo naša domaća vanilija, orah, badem, grožđice, korica limuna ili naranče, sol, šećer, te drugi drugi sastojci po želji u brojnim varijacijama – pojasnio je Milin nadjev Zelenjaka.

Jezerski zelenjak (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Jezerski zelenjak (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Ogrica i Zelenjak nisu sve što u Jezerima zaslužuje oznaku Hrvatski otočni proizvod. Sinoć su predstavili i još neke rukotvorine koje na ovaj način žele promovirati i sačuvati, bilo kao suvenire ili uporabne predmete. A to su spara, na kojoj su žene nekad nosile teret na glavi, a jezersku karakteriziraju četiri resice na četiri kantuna, kašeta za sušenje smokova, opletena boca, susak, bukara, sićela, paj, vrša i još neki predmeti koji idu u predlaganje za Hrvatski otočni proizvod u sljedećoj godini.

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here