U Murteru se večeras održava jedna od najznačajnih lokalnih kulturnih i turističkih manifestacija, vjerna rekonstrukcija starih svadbenih običaja mjesta Murterski pir. Povorka odjevena u murterske narodne nošnje od 19 sati do 20 sati uprizorit će stare običaje krećući se s Pjace u Starom selu do današnjeg središta Murtera, gdje će od 20 sati plesati tradicijsko kolo i prikazivati ostale sačuvane dijelove svadbenih običaja.
O ovoj manifestaciji pitali smo jednog od njenih pokretača, Ivu Juragu Nadova, koji je posljednjih desetljeća učinio mnogo za očuvanje starih murterskih običaja i njihovo prenošenje na mlađe generacije.
– Ova ideja nije došla baš meni, nego ženama koje su bile uz mene. Vuče korijene još od stare države, kad smo 1987. godine kao folklorna sekcija murterskog Društvenog centra u Valjevu zastupali Hrvatsku na nekakvoj smotri folklora, gdje smo stjecajem okolnosti improvizirali jedan murterski pir. Dogodilo se, naime, da ono što smo bili pripremili kao priredbu nije bilo prihvaćeno, pa je taj pir bio rezervna varijanta. Od tada me stalno kopkalo kako ponovno napraviti taj pir, ali ne samo za pozornicu, nego da cijelo mjesto piruje – prisjeća se početaka oživljavanja ovog običaja Ivo Juraga.
– I onda se 2007. godine dogodilo da je ta ideja, uz veliki trud Mande Turčinov-Ježine iz Narodne knjižnice i čitaonice, provedena u djelo i od tada se svake godine uprizoruje Murterski pir. Išli smo od kuće do kuće da aktiviramo stare Murterine. Aktivirali smo stariju generaciju, a to je onda povuklo i mlađe, i to je bilo jedno općenarodno veselje. Zaista je cijeli Murter sudjelovao. Svi su donijeli iz kuća ono štro su imali od starih stvari, neviđeno mnoštvo tih rekvizita je bilo. Bila je fenomenalna povorka, svi su ljudi sudjelovali u tom iznošenju vina, igralo se kolo i Murter je gorio. To to bih komparirao s Latinskim idrom, kad čovjeka pogodiš u pravi djelić duše i tada nema problema za uspijeh – rekao je Nadov, prisjećajući se prve rekonstrukcije Murterskog pira iz 2007. godine.
– U staro doba kad bi došli pirovnjaci po mladenku i vodili je u mladoženjinu kuću stvorila bi se povorka, a onda bi najbliža rodbina i oni koji bi bili uključeni u pir iznosili pred povorku vino i čaše. Iznosio bi se bocun od litre i pol. Gospodar bi izašao s vinom i dvije čaše u ruci, točio bi i nudio okolo. Kasnije je to bio bijeli tanjur od majelica s tri čaše i bocunom od dvije litre, a danas je to stol, cijeli oltarić. Taj običaj iznošenja vina ostao je do danas, ali modificiran, pa se danas na vjenčanjima ispred kuća na stolovima nudi viski, votka, šampanjci… – kaže Nadov.
Današnja rekonstrukcija Murterskog pira, kaže Nadov, je stilizacija, ali se njome sačuvalo nekoliko vrijednih detalja, a to su povorka, kolo, inicijacija mladenke u mladoženjinu kuću, predaja mladenke…
– Kad je dovedu pred mladoženjinu kuću pjevaju ‘Otvori vrata junakova majko, doveli smo tvoje sunce žarko, koje će ti rano raniti, dvor pomesti i vode doniti’. Ta pjesma identična je i pjeva sve od Biograda do Primoštena. Zatim je tu sam čin ulaska mlade, kad ona diže muško dijete i daje mu male čarapice i dva suha kolača. To simbolizira mladino obećanje da će rađati djecu, brinuti se za hranu i odjeću obitelji. Svekar onda govori ‘O nevisto danas dovedena od danas si moga sina žena, budi dobra i rađaj nam dicu, razveseli našu porodicu’. A svekrva onda nastavlja ‘U naručaj primi dite ovo, dogodine donesi nam novo, da imamo mi unuka Marka i unuku vesela joj majka’. A ima još jedan čin simolike. Kad on primi to dijete, digne ga i vrati, nevjesta se leđima okreće svekrvi. Zašto? Ona joj skida krunu, tulaš i veo, simbol mladenke, i stavlja joj crveni šudar. To simbolizira prekid djevojaštva. Mlada tada staje ispred svekrve i tako pokazuje da je ona buduća gazdarica u toj kući. Tu je i nošenje dote, miraza, u škirinji, a na škrinji kofa a u njoj cipele… pojašnjava murterske običaje Ivo Juraga Nadov.
Kako je taj Murterski pir uistinu nekad izgledao vidjet će se večeras. Osim da dođu pir gledati, Nadov poziva Murterine i njihove goste da u što većem broju dođu odjeveni u narodne nošnje kako bi u njemu aktivno sudjelovali.
