‘Arterija’ otvorila Baganelovicu – Jezerani dobili mjesto kulture i molitve

0
4440

Jezera  su konačno dobila prostor za kulturna i ostala javna društvena okupljanja. Izložbom fotografija na platnu ‘Arterija’ fotografa Nevena Jovića u petak je konačno otvoren Kulturno-pastoralni centar Baganelovica, utemeljen u istoimenoj kući Župe Jezera u čiju je obnovu, uređenje i opremanje Općina Tisno uložila 1,2 milijuna kuna.

– Hvala Općini i načelniku Ivanu i svima koji su se zajedno s nama trudili i radili da večeras konačno možemo upriličiti otvaranje. Svi su pitali kad će to više, ali kako se kaže, strpljen spašen. Ima se još nešto malo dovršiti na katu, ali to ćemo ostaviti za jesen, tako da će Kulturno-pastoralni centar nagodinu zasjati u punom sjaju – rekao je jezerski župnik don Tuna Jozić nakon molitve i blagoslova novootvorene javne institucije.

Jezerski župnik don Tuna Jozić i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin zajedno su se pomolili (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Jezerski župnik don Tuna Jozić i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin zajedno su se pomolili (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

– ‘Arterija’, izložba fotografija našeg umjetnika iz Jezera, nije ovdje večeras slučajno postavljena. Ova kuća koju otvaramo simbolizira Jezera kao što i ove slike dočaravaju sve jezerske ljepote, prirodu, rad i ostale vrijednosti duboko utkane u naše mjesto – rekao je načelnik Ivan Klarin, zahvaljujući se don Tuni i Župi Jezera što su svi zajedno imaju priliku sudjelovati u ovakvom događaju.

– Dugo vremena smo tražili rješenje, još od vremena kada sam bio predsjednik Mjesnog odbora. I onda je došao don Tuna i nas dvojica smo se kao mladi i neopterećeni ljudi uspjeli dogovoriti. Zahvaljujem se svima koji ste večeras došli. Želim da ovo mjesto bude mjesto okupljanja, mjesto kulture i molitve, mjesto čitave naše zajednice, da i mi Jezerani napokon imamo neki kulturni prostor gdje ćemo se okupiti, napraviti izložbu, priredbu, prezentaciju ili nešto slično, što na žalost do sad nismo imali. Prije 50 godina Jezerani su napravili veliki dom, na žalost on je danas u takvom stanju u kakvom je i meni je kao načelniku općine donekle bilo i sramota što moja rodna Jezera nemaju kulturni centar – rekao načelnik Klarin.

Neven Jović i njegove fotografije (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Neven Jović među platnima ‘Arterije’ (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Neven Jović pojasnio je značenje naslova izložbe, kazavši kako arterija na dijalektu znači umijeće, vještinu ili umjetnost. Dodao je kako svojim fotografijama nastoji prikazati kako su čitava Jezera umjetnost, kako od svog nastanka, po prirodi ili po Božjoj zamisli, tako i po onome što su ljudi kroz stoljeća napravili svojim trudom, mukom i znojem. Ravnateljica tišnjanske Knjižnice i čitaonice Silvia ćurić, koja je za ovo ljeto osmislila čak 20 kulturnih događaja u Bangelovici, zahvalila se svima koji su prepoznali vrijednost truda Župe, Općine, Knjižnice i umijetnika Jovića i odazvali se na otvaranje izložbe te je pozvala Jezerane i njihove goste da nastave pratiti događanja u centru.

Otvaranje Baganelovice (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Otvaranje Baganelovice (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
 Do dogovora Župe Jezera i Općine Tisno kući Baganelovica, jednom o značajnih ovdašnjih povijesnih zdanja, prijetilo je rušenje. O njenoj prošlosti se ne zna puno, a Don Tuna Jozić navodi kako ju je Župi prije nekih 200 godina oporučno ostavio neki Baganelo, koji nije imao nasljednika, te su je za svoje potrebe koristile bratovštine Svetog križa i Gospe od Luzarija.  Također, u njoj su bile smještane i jezerske obitelji koje ne bi imalo gdje živjeti. Tu su živjele po nekoliko godina, dok ne bi sagradile svoju kuću.
Na otvaranju obnovljene Baganelovice bila je 78-godišnja Zorka Milin Ungar, koja je u Baganelovici provela dio djetinjstva.
Ravnateljica Silvija Čurić i Zorka Milin Ungar - na otvaranje je donijela bocu svoje orahovice (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Ravnateljica Silvija ćurić i Zorka Milin Ungar – Zorka je na otvaranje Arterije donijela bocu svoje orahovice (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
– Nas je dida izbacio iz kuće kad sam imala pet ili šest godina. Kad smo otac, mati, tri sestre, brat i ja bili ovdje sve je bilo puno muha i miševa, a sad je sve super i bogato. Evo, ovdje su bili prasac, ovce, drva i đubar i svi mi u istoj prostoriji. A gori na podu se kuhalo. To je bilo čađe, dima, svega. Na podu je bila zemlja, a kad bi se digla plima more bi došlo sve do tu i morali smo se spašavati i nositi ovce i prasca na drugo mjesto. I sve je bilo dobro. Bili smo mladi, zdravi i svi na okupu – prisjeća se Zorka koja je u Bagenelovici živjela nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here