U Borodogradilištu i marini u Betini danas i sutra se održava međunarodna konferencija “Maritimna baština u lokalnim zajednicama – modeli održivosti”. Domaćin domaćim zaljubljenicima u more i tradiciju i predstavnicima stranih zemalja, od Atlantika do Sjevernog mora, je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je organizirao konferenciju u Betini uz podršku općine Tisno, Muzeja betinske drvne brodogradnje i TZ Betina.
– Kad govorimo o baštini, preskočiti nešto što traje stotinama godina i što u ovom trenutku može značiti i poveznicu sa drugima, a to je maritimna baština u lokalnim zajednicama, doista bi bilo loše. Betina je prijestolnica te drvene brodogradnje, prijestolnica kalafata, nečega što se nije dalo vremenu, bez obzira na navike u plovljenju, na tehnologiju i sve ono što donosi moderno doba. Možda se nikad kao danas nije tako mnogo plovilo, ali upravo ovaj način gradnje brodova održava cijele zajednice. Htio sam podcrtati upravo važnost maritimne baštine da se održe lokalne zajednice na Jadranskom moru, ali kako to nije samo naša priča doista sam želio da preko suradnje vidimo i tuđa iskustva, iskustva ljudi koji s nama dijele obale sredozemnog mora, ali da vidimo i kako maritivnu baštinu brane upravo oni koji žive možda na nekim drugim morima – rekao je Picula govoreći okupljenim novinarima zašto se prihvatio domaćinstva ovakve konferencije.
– Maritimna baština puno je više od samog broda, umijeća izgradnje i upravljanja njime. Ona je ogroman prostor u kojem je brod njezin centralni dio od kojeg sve polazi. Plovidba tradicijskim plovilima nije samo rješavanje transporta već način kako smo oblikovali vlastiti jezik, razmišljanje… Napraviti brod traži ljudsku suradnju, izradu različitih alata, javlja se sreća kad se slavi porinuće broda, kao i tuga ukoliko se brodu nešto dogodi – poručio je Picula otvarajući skup.
Vladimir Skračić sa Sveučilišta u Zadru upozorio je da brod može i mora postati kulturno dobro te da je taj zahtjev upućen Ministarstvu kulture. „Mi smo odgojeni u preziru prema baštini jer nekoć je to bilo teško i mukotrpno: da bi naš težak mogao biti težak u arhipelagu, morao je naučiti napraviti brod i ploviti njime i zbog toga je došlo do prekida interesa za baštinu“, rekao Skračić.
Požalio se i da je zadnja država koja je ovdje vodila računa o brodovima i obali bila još Austrija.
Šefica Odjela za kulturu i baštinu općine Seixal i ravnateljica eko muzeja iz Portugala Elisabete Curtinhal istaknula je da se oni suočavaju s istim problemima kao i Hrvatska. Iako imaju flotu od 90 aktivnih plovećih tradicionalnih plovila i oni se bore s činjenicom da ih, ako se zatvore tradicionalna brodogradilišta neće imati tko popravljati! “Moramo raditi na tome da se traidicionalne zanate učini privlačnijim mladim ljudima” – zaključila je Curtinhal.
Među gostima konferencije je i generalni tajnik European Maritime Heritage Thed Fruithof, koji je ovdje kao predstavnik Nizozemske, koja ima čak 3000 zaštićenih tipova brodova i najveću flotu na svijetu.
Cilj ove dvodnevne konferencije, koja je okupila 19 govornika, devet iz Hrvatske i deset iz inozemstva: Irske, Velike Britanije, Portugala, Danske, Nizozemske, Italije i SAD-a, je pridonijeti promišljanju dugoročne održivosti postojećih projekata i inicijativa, ali i potaknuti razvoj novih kroz predstavljanje uspješnih lokalnih i europskih praksi. Uz plenarnu raspravu o stanju hrvatske i europske maritimne baštine, konferencija će na nekoliko panela posebno naglasiti tri važna aspekta održivosti: obrazovanje, financiranje i praktične primjere postojećih modela održivosti u EU i Hrvatskoj.
