Spomenik betinskim kalafatima: ‘Tradicija živi ako se nađe neko dijete željno da je nastavi’

2
2036

Stoljeća tradicije drvene brodogradnje u Betini predstavljat će brončana skulptura dječaka s igračkom broda u ruci, zagledanog u daljinu.

Među 17 radova prispjelih na javni poziv za idejno kiparsko rješenje skulpture Spomenika betinskim kalafatima povjerenstvo Općine Tisno odabralo je rješenje akademskog kipara Roberta Jozića pod naslovom „Dječak na obali u mislima gradi brodove na pučini“.

Povjerenstvo su činili akademski kipar prof. dr. sc. Kažimir Hraste, povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Ive Štimat Banov, ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje, etnologinja Kate Šikić-Čurić, betinski brodograditelj Ljubomir Fržop i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. Oni su rad Roberta Jozića odabrali jednoglasno, smatrajući kako ‘predstavlja sponu između prošlosti i budućnosti’.

Povjerenstvo Općine Tisno na današnjoj konferenciji za novinare: Ljubomir Fržop, Ive Šimat Banov, Kažimir Hraste, Ivan Klarin i Kate Šikić-Čibrić (Foto Rudinapress/H. Pavić)
Povjerenstvo Općine Tisno na današnjoj konferenciji za novinare: Ljubomir Fržop, Ive Šimat Banov, Kažimir Hraste, Ivan Klarin i Kate Šikić-Čibrić (Foto Rudinapress/H. Pavić)

– Taj rad svojom koncepcijom, ovako dječački čist, neovisan, nepretenciozan, ostavlja prostor za sve buduće misli, želje i ideje koje proizlaze iz tog početka. Mislili smo da je ta dječačka figura najbolja slika koja će predstavljati kalafata, i to u njegovim ranim počecima. Htjeli smo da rad daje nadu, obećanje da misao o drvenim brodovima nikada neće umrijeti. Ta jedna optimistična poruka kipa bit će znak Betine i tamošnje tradicije gradnje drvenih brodova – rekao je predsjednik povjerenstva Kazimir Hraste na konferenciji za novinare u Tisnom.

Kažimir Hraste i Ivan Klarin (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Kažimir Hraste i Ivan Klarin (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Spomenik će biti postavljen na betinskom Trgu na moru, uz gajete, kaiće i leute vezane u starom portu i u neposrednoj blizini Muzeja betinske drvene brodogradnje. Iako je autor zamislio da rad bude izveden u bijelom kamenu, vapnencu, povjerenstvo je mišljenja da ga treba izliti u bronci. Autoru pripada nagrada u iznosu od 30.000 kuna, a izlijevanje spomenika i njegovo postavljanje na postamentu koštat će još otprilike 200.000. Načelnik Ivan Klarin smatra da će, zajedno s upisom umijeća gradnje betinske gajete na popis zaštićenih kulturnih dobara i otvaranjem Muzeja betinske drvene brodogradnje, ovim spomenikom biti dostojno predstavljena priča o Betini i da će pomoći da se njena tradicija sačuva za buduće naraštaje. Otkrivanje spomenika nastojat će se upriličiti u vrijeme ovogodišnjih ‘Dana betinske gajete’ i  ‘Regate za dušu i tilo’.

Spomenik betinskom kalafatu (Foto: Rudinapress/H. Pavić)
Spomenik betinskom kalafatu (Foto: Rudinapress/H. Pavić)

Obrazloženje ponuđenog rješenja: 

Betinski brodograditelji i kalafati obilježili su svoje mjesto na toliko mnogo načina da je naša dužnost dati tom mukotrpnom radu zasluženo priznanje. Najveće priznanje tradicije je ono kada ona ne ostane u prošlosti, već nastavlja svoj život u kontinuitetu, zajedno sa životom svoje zajednice. Betinska luka, prepuna prekrasnih tradicionalnih brpodova, savršen je primjer tradicije koja živi. Tu tradiciju, znanje i ljubav bit će moguće trajno održati samo ako se kalafatska vještina nastavi prenositi s generacije na generaciju i ako se uvijek nađe neko dijete željno da je nastavi. Sponu između prošlosti i budućnosti predstavlja upravo dijete pogleda uprtog u budućnost.  Cilj svakom dobrom majstoru je da ga rad nadživi. Tako su i kalafatska vještina, i sami brodovi, mnogo stariji od živućih betinskih kalafata. Gradnja brodova povezuje Život u cjelinu koja traje, koja je počela u prošlosti i proteže se u budućnost. Istovremeno su glavni motiv, i kalafatu i ribaru koji koristi njegov brod – njihova djeca kojoj žele omogućiti bolji život. Tako se kao najbolje rješenje za spomenik tim ljudima i njihovom radu nametnulo upravo dijete. Dječak koji gleda svoje vrijedne roditelje i divi im se. Mašta o danu kada će i on napraviti svoj brod. Možda iščekuje povratak svog oca ribara. Želi za njega napraviti još bolji i sigurniji brod. Ili se samo divi brodovima koje su napravili njegovi preci i s nestrpljenjem čeka dan kada će im se pridružiti. Kada će sam moći popravljati njihove brodove ili izrađivati svoje. Skulptura je postavljena na plitki postament koji povećava značaj, po dimenzijama, ‘maloj’ skulpturi s ‘velikom’ porukom. Postament se smješta na zadanu lokaciju, a skulptura je postavljena pod kutom tako da bude omogućeno fotografiranje s brodovima u pozadini i likom dječaka u poluprofilu. Ali najveće značenje je dano funkcioniranju skulpture u prostoru, kao njegovim sastavnim dijelom. Od iznimnoog značenja je to povezivanje u kojem dječajk postaje sudionik događanja. Gdje on ponosno, sa smiješkom, gleda u daljinu i divi se, zajedno s prolaznicima na trgu, djelima svojih predaka. Iščekuje trenutak kada će i on postati sastavni dio povijesti Betine i njenih kalafata.

Evo i ostalih prijedloga Spomenika betinskim kalafatima pristiglih na javni poziv: 

2 KOMENTARI

  1. […] U kamenom podestu uklesani su stihovi: ‘Od tri sina ča ih rodila ih mati jedan težak a dva kalafati, zato judi istina je živa da u Betini i brukva pliva’. Skulptura dječaka s igračkom broda u ruci, rad akademskog kipara Roberta Jozića pod naslovom „Dječak na obali u mislima gradi brodove na pučini“, doima se vrlo nenametljivo, srasla s ambijentom trga i porta među kojima se nalazi.  Izlivena je od bronce, a ne isklesana u kamenu, kako je umjetnik prvotno bio predložio, tako da izvedba poprilično odudara od modela koji je izabran kao najbolji od 17 radova pristiglih natječaj (POVEZNICA). […]

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here